PRODAJA "PRIPRAVAKA" NA INTERNETU
Prodaju otrov, a ne lijekove
Manager BiH 03 srpnja, 2023


Većinom su to čajevi koji liječe dijabetes, neplodnost i šta sve ne, a sarajevski doktor već godinu pokušava dokazati da se njegovo ime koristi bez odobrenja.


Svjedoci smo svakodnevnog reklamiranja lijekova i preparata na društvenim mrežama i internetskim medijima, a sve veći broj liječnika reklamira na internetu proizvode koji se ne mogu kupiti u apotekama. Većinom su to razni čajevi koji, navodno, liječe dijabetes, čajevi za liječenje neplodnosti, a ljudi se hvataju za slamku u nadi KAKO će im oni pomoći na putu do ozdravljenja. u većini slučajeva ostanu razočarani i nezadovoljni, jer uglavnom izdvajaju veće sume novac za takve nazovilijekove.


To nisu lijekovi to su otrovi

Poznati liječnik prof. dr. Emir Solaković, kardiovaskularni kirurg, već godinu vodi borbu i ukazuje kako on ne reklamira nikakve proizvode na društvenim mrežama. Krenuo je, kaže, i od zvaničnih institucija, ali do danas nikakve pomoći nema, jer se takva reklama i dalje vrti na društvenim mrežama.

- Tamo vidite moj lik, neku bolnicu, reklamira neke čajeve, neke lijekove... Dosta svijeta mi se obraća pitanjem je li to moguće, što će to tebi, taj dio. Oni su to skinuli, ti koji prave te, da ne kažem lijekove, nego otrove, kazuje za Oslobođenje dr. Solaković, koji je odmah reagovao u pokušaju da zaustavi ovakve pojave.

- Prijavio sam to MUP-u. Prije godinu otišao sam direktno njima i prijavio MUP-u da oni zloupotrebljavaju moj lik i stavljaju kao reklamu, ne za lijekove, nego te čajeve, te otrove. Znam i gdje se ta radnja nalazi što prodaju, zamolio sam ih da im odu na vrata. Onda su mi oni rekli da za to mora reagovati Tužiteljstvo KS-a. Ni inspekcija tu ne može pomoći, naglašava dr. Solaković, upozoravajući ljude koji uzimaju, kako kaže, taj otrov, kako to nisu lijekovi.

- Ne, nisu to lijekovi, da je to lijek, do njega bi se dolazilo kroz zdravstveni sustav, naglašava i dodaje kako se u reklamama nudi “otrov koji truje BiH, naše ljude, a ja sam Bosanac i volim svoj narod, svoje ljude bilo koje”.


U svim civiliziranim zemljama to je zabranjeno

Magistrica farmacije Zahida Binakaj, donedavno predsjednica Komore farmaceuta FBiH, u izjavi za Oslobođenje pojašnjava što kaže zakonska regulativa u ovakvim slučajevima, navodeći kako je po Zakonu o ljekarničkoj djelatnosti Federacije BiH i po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i ostalim aktima koji reguliraju promet lijekova, i prije svega Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima na razini države, reklamiranje lijekova zabranjeno.

- Za svaki lijek koji se reklamira putem društvenih mreža stavila bih jedan veliki znak pitanja, jer sam farmaceut koji radi u ljekarničkoj djelatnosti punih 36 godina. Znači, za sve što nije registrirano ili je registrirano, a prodaje se ili se reklamira putem društvenih mreža, kaže mr. Binakaj, pozivajući nadležne inspekcijske organe da utvrde tko to čini i sankcionira ih na zakonom primjeren način, “jer je to u svim civiliziranim zemljama svijeta strogo zabranjena aktivnost”.


Odgovornost je i na medijima

Na upit o nedozvoljnom oglašavanju lijekova putem društvenih mreža, doc. dr. Biljana Tubić, mr. ph. spec. i pomoćnik direktora Sektora za lijekove Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže da “lijekovi koji nisu odobreni od ove agencije ne smiju da se oglašavaju, što je prvi od nekoliko kriterijuma”.

Kada je u pitanju oglašavanje o lijekovima koji nisu u kategoriji lijeka, naglašava kako državna Agencija za to nije nadležna.

- U svakom slučaju, oglašavanje koje nije u skladu sa propisima i koje može da dovede do obmanjivanja javnosti svakako nije dozvoljeno, kaže dr. Tubić, dodajući kako je ova problematika višedimenziona i ne isključuje odgovornost i medijskih kuća koje emitiraju ovakve sadržaje.

 

"KIRURZI JE MRZE"
Tko sve zarađuje od širenja internetskih prijevara?

Na pitanja koliko se federalna inspekcija suočavala sa slučajevima u kojima je ukazano na nepravilnosti reklamiranja lijekova ili drugih proizvoda i preparata, Oslobođenje je dobilo podatak kako je Inspektorat sanitarne - zdravstvene i farmaceutske inspekcije zaprimio anonimnu prijavu na nezakonito obavještavanje lijeka putem interneta.

- Postupajući inspektori neposrednom kontrolom ustanovili su kako se ne radi o preparatu koji se deklarira kao lijek, već o dijetetskom pripravku, a koji je registriran od federalnog Ministarstva zdravstva. U kažnjavanju slučajeva reklamiranja lijekova podsjećamo kako će se kaznom od 5.000 do 15.000 KM kazniti za prekršaj pravna osoba ako protivno odredbama ovoga zakona oglasi lijek dostupan samo uz liječnički recept široj javnosti, na način kojim mu se pripisuju svojstva kojih nema, preuveličavaju pozitivni učinci lijeka ili na bilo koji drugi način dovodi u zabludu korisnika lijeka, navode iz Inspekcije.

 

Sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, zabranjeno oglašavanje u javnim medijima lijekova koji se izdaju samo uz liječnički recept. Točkom 3. istog člana zabranjeno je oglašavanje lijekova široj javnosti na način kojim se lijeku pripisuju svojstva kojih nema, preuveličavaju pozitivni učinici lijeka, senzaciolistički i na neodgovarajući način opisuju učinci lijeka ili na bilo koji drugi način korisnika lijeka dovodi u zabludu.

Iz Županijske uprave za inspekcijske poslove Sarajevo ukazuju kako su reklamiranje i prodaja lijekova putem interneta zabranjeni, ali i kako je evidentno da se u praksi često pod lijekovima smatraju i dodaci prehrani, koji se također reklamiraju i prodaju putem interneta.

- Najveći problem ovog vida prodaje, s gledišty inspekcijskog nadzora, je nemogućnost ući u trag osobama ili tvrtkama koje vrše reklamiranje i prodaju proizvoda. Stranice na kojima se vrši prodaja, uglavnom, ne nude dodatne informacije o lokaciji, odgovornim osobama i slično, a posebno što se nerijetko radi o osobama ili tvrtkama koje se ne nalaze na teritoriji Županije Sarajevo ili BiH, kaže u izjavi za Oslobođenje Vildana Brdarić, stručna savjetnica za informiranje Županijske inspekcije.

Inspektori za hranu su u dva slučaja oglašavanja i prodaje dijetetskih proizvoda kojima se pripisuju ljekovita svojstva djelovali upravnim mjerama, ističe Brdarić

Dodaje kako je u dosadašnjim prijavama, koje su bile sporadične od početka godine, konstatirano kako se za reklamiranje i prodaju određenih proizvoda angažiraju agencije koje često nisu registrirane u BiH, već se radi o tvrtkama iz drugih zemalja. Osim toga, navedene agencije unajmljuju freelencere koji vrše online reklamiranje proizvoda, prvenstveno putem društvenih mreža, te u tom dijelu proizvođači ne žele preuzeti teret odgovornosti za davanje informacija o njihovim proizvodima koje nisu sami ustupili osobama koje vrše online oglašavanje i prodaju.

- U provedenim kontrolama farmaceutski inspektor je u jednom slučaju djelovao upravnom mjerom prema pravnoj osobi, u čijem vlasništvu je online platforma putem koje je ustanovljena prodaja lijekova koji nisu na raspolaganju u BiH, te kontrolnim pregledom utvrdio kako je online prodaja i reklamiranje lijekova obustavljeno, naglašava Brdarić.


Oslobođenje / Manager.ba