Cijeli svijet zabrinuto iščekuje što će se dogoditi „nultog dana“ u južnoafričkom gradu Cape Townu kada će uslijed intezivne trogodišnje suše presušiti zalihe vode i većina domova i tvrtki ostati bez vode. Ukoliko u narednom razdoblju ne padne znatna količina kiše, Cape Town bi mogao postati prvi veliki svjetski grad koji će se suočiti s potpunim kolapsom vodoopskrbe, a od toga nas dijeli još manje od tri mjeseca. No, je li Cape Town jedini grad na svijetu kojem prijeti ova opasnost?
Već ranije smo izvještavali o problemima vodoopskrbe u Cape Townu (Kaapstadu) kojem uskoro prijeti prekid isporuke vode za većinu domova i tvrtki. Siromašni građani već snose svu težinu ove krize, a svim građanima je preporučeno ograničenje potrošnje vode na samo 50 litara dnevno. "Nulti dan" trebao se dogoditi 12. travnja, no zahvaljujući uvedenim restrikcijama i malo boljem stanju sa zalihama vode, novi "termin" je pomaknut na 4. lipnja ove godine. Razmislite kako biste se osjećali da imate vode za samo dvije minute tuširanja i da tu vodu morate ponovno upotrijebiti za ispiranje WC-a? Iako se s takvim problemima suočavaju mnoga naselja na hrvatskim otocima koja nemaju riješenu vodoopskrbu, mnogi od nas o vodi još uvijek ne razmišljaju kao „luksuzu“.
Zvuči kao scenarij filma Mad Max, ali nestašica vode u Cape Townu je realan problem koji je, iako to mnogi ne žele priznati, posve izvjestan i u ostatku svijeta. Svjetska organizacija za zaštitu prirode procjenjuje kako bi već do 2025. godine dvije trećine svjetske populacije mogle biti ugrožene kritičnom nestašicom vode. Uz loše upravljanje vodenim resursima u gradovima i izostanak proaktivne, integrirane strategije kojom se pomaže izgradnja veće otpornosti na nestašice vode i učinkovitost vodoopskrbnog sustava, sigurnost vodoopskrbe dodatno ugrožava ubrzani porast gradskog stanovništva, ali i još nešto mnogo gore – klimatske promjene.
Mnogi stručnjaci navode visoke temperature, presušivanje rijeka i topljenje snijega i leda na ledenjacima kao neke od razloga svjetskih vodoopskrbnih problema, ali i kao upozorenje da klimatske promjene nisu samo daleka prijetnja. Zapravo, već utječu na tri velika američka grada i svakodnevan život milijuna njihovih građana, a to su Los Angeles, Miami i Salt Lake City. Hoće li ova tri grada uskoro biti u kritičnoj situaciji kao i Cape Town?
Los Angeles, Kalifornija
Los Angeles / Creative Commons - Pixabay
Kalifornija ima već dugu povijest nestašica vode, a Los Angeles je često u samom središtu problema. Sporovi zbog vode između grada Los Angelesa i okolnih farmera s početka dvadesetog stoljeća bili su tako žestoki da su postali poznati kao kalifornijski vodni ratovi (prema kojima je 1974. godine nastao i Oscarom nagrađen film Kineska četvrt Romana Polanskog u kojem su glumili Jack Nicholson, Faye Dunaway i John Houston). Od tog su vremena već prošla mnoga desetljeća, ali problem nestašice vode postaje sve veći.
„Grad anđela“ je već 2014. godine bio na popisu vodećih velikih gradova s problematičnom vodoopskrbom, a upravo je te godine Los Angeles pogodila velika suša uzrokovana visokim temperaturama i smanjenim kišnim padalinama povezanih s klimatskim promjenama. Posljedica ove suše bilo je prvo ograničenje potrošnje vode u povijesti grada i to za 25 posto u 2015. godini. Ograničenje potrošnje je u međuvremenu ukinuto, ali nove i još veće suše će uvijek biti moguće ukoliko se ne započnu ublažavati posljedice klimatskih promjena. Primjerice, ove su godine gotovo u potpunosti izostale snježne padaline na sjeveru Kalifornije, a upravo je snijeg sa sjevera glavni izvor vode ove američke savezne države.
Salt Lake City, Utah
Salt Lake City / Creative Commons - Pixabay
Svaki stupanj zatopljenja u regiji Salt Lake Cityja mogao bi utjecati na smanjenje vodnih izvora za prosječno 3,8 posto godišnje, kako se navodi u nedavnom izvješću Western Water Assessmenta. Taj postotak djeluje zabrinjavajuće s obzirom da globalne temperature stalno rastu, a opskrba pitkom vodom grada ovisi o zdravim vodotocima u okolici. Dapače, situacija se dodatno pogoršava činjenicom što osim smanjenja vode u samom jezeru Great Salt Lake, vodom postaju sve siromašnije i rijeke koje u njega utječu, a trebale bi služiti kao alternativan izvor vode za grad. Površina jezera se u posljednjih 170 godina smanjila na gotovo polovinu svoje nekadašnje veličine, a prije četiri godine hidrolozi sa Sveučilišta Florida objavili su podatak da je Salt Lake City izrazito ugrožen mogućnošću nestašice pitke vode. Stanovnici grada su već počeli osjećati učinke nestašice vode. Godine 2015. gradska uprava pozvala je građane na opreznu potrošnju i smanjenje gubitaka vode. Upute i dalje uključuju podešavanje prskalica i provjeru gubitaka vode kako bi se zaštitila krhka vodoopskrba. Krajnje je vrijeme za pronalaženje alternativnih izvora vode i rješavanja utjecaja klimatskih promjena, pogotovo jer se očekuje da će se stanovništvo grada i države Utah gotovo udvostručiti do 2050. godine.
Miami, Florida
Miami / Creative Commons - Pixabay
Mnogi se zasigurno pitaju zašto je Miami na ovom popisu kada je okružen vodom u svim oblicima i doslovno leži na moru te raspolaže obiljem kiše, jezera i podzemnih voda. Problem leži upravo u obliju (morske) vode!
Nestašica pitke vode uzrokovana klimatskim promjenama prijeti i ovom gradu i to ne manje zastrašujuće nego Los Angelesu ili Salt Lake Cityju. Svima je poznato da klimatske promjene utječu na porast razine mora i oceana, i to ne samo na Pacifiku. U ovom američkom „Čarobnom“ gradu porast razine oceana zagađuje slatkovodne izvore iznad i ispod zemlje. Iako je ovaj problem poznat još od tridesetih godina prošlog stoljeća, porast razine oceana posljednjih je godina ipak znatno izraženiji.
Ocean prodire čak i u podzemne barijere za obranu grada od poplava, sagrađene posljednjih desetljeća, a slana voda ulazi u izvore pitke vode. Izravna posljedica ovih promjena je doslovno borba za pronalaženje pitke vode u Miamiju susjednim gradovima. Hallandale Beach, udaljen svega nekoliko kilometara sjeverno od Miamija, morao je zatvoriti šest od osam izvora pitke vode uslijed prodiranja slane vode. I stanovnici obližnjeg Nacionalnog parka Everglades (uključujući i aligatore) imaju sve više problema sa slanom vodom koja prodire u močvare, a stanovnici Miami-Dadea su svjesni ovih rizika i više od 50 posto ih vjeruje da će klimatske promjene utjecati i na njihovu vodoopskrbu. S porastom temperatura postoji rizik da će kriza s vodoopskrbom ubrzano pogoršavati diljem SAD-a i ostatka svijeta.
Međutim, bitka još uvijek nije izgubljena, a djelovanje na ublažavanje posljedica klimatskih promjena još je uvijek moguće. Smanjenje emisija ugljičnog dioksida i napuštanje prljavih fosilnih goriva uz usvajanje čistih tehnologija i prelazak na obnovljive izvore energije obveza su za spas našeg planeta. No, Trumpova administracija toga još očito nije svjesna.
