Godina 2025. u Bosni i Hercegovini obilježena je snažnim društvenim, političkim i ekonomskim potresima, od povećanja minimalne plaće na 1.000 KM i građanskog bojkota trgovina, preko tragedija u Brčkom i Tuzli do gašenja Al Jazeere Balkans – događaja koji su oblikovali sliku zemlje i otvorili nova pitanja njezina puta prema Europskoj uniji. 

Minimalna plaća 1.000 KM 

Od 1. siječnja 2025. godine minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine povećana je sa 619 KM na 1.000 KM. Odluka je donesena izvan pregovora između sindikata, poslodavaca i vlasti te je predstavljena kao mjera za poboljšanje životnog standarda radnika. Sindikalne organizacije pozdravile su odluku, ističući kako predstavlja povijesni iskorak u zaštiti radničkih prava. Poslodavci su, međutim, upozoravali kako će povećanje minimalne plaće donijeti dodatne troškove i ugroziti konkurentnost gospodarstva. Javnost je odluku dočekala podijeljeno: dio građana vidio je priliku za bolji životni standard, dok su drugi izražavali sumnju u održivost mjere.

Uvođenje minimalne plaće od 1.000 KM otvorilo je široku raspravu o ekonomskoj održivosti i fiskalnim kapacitetima države. Dok su radnici očekivali poboljšanje uvjeta života, gospodarstvenici su upozoravali na moguće zatvaranje manjih tvrtki i rast sive ekonomije. Odluka je time postala jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja godine, s dugoročnim posljedicama na tržište rada i gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine.

Bojkot trgovina

Krajem siječnja i početkom veljače 2025. godine građani Bosne i Hercegovine organizirali su bojkot trgovačkih lanaca, nezadovoljni rastom cijena i poslovnim praksama. Akcija je pokrenuta spontano putem društvenih mreža, a ubrzo je dobila masovnu podršku diljem zemlje. Bojkot je trajao tjednima i zahvatio nekoliko velikih trgovačkih centara i lanaca. Trgovci su u početku umanjivali značaj akcije, no pad prometa i pritisak javnosti natjerali su neke lance na korekcije cijena i uvođenje posebnih popusta.

Sindikati i udruge potrošača podržali su građane, ističući kako je bojkot pokazao snagu kolektivnog djelovanja. Mediji su akciju pratili kao primjer građanskog otpora i borbe za poštene tržišne uvjete. Bojkot trgovina otvorio je širu raspravu o zaštiti potrošača i transparentnosti poslovanja u Bosni i Hercegovini. Pokazao je kako građani imaju moć utjecaja na tržište te kako javni pritisak može dovesti do promjena. Na kraju godine bojkot je ostao zapamćen kao jedan od rijetkih primjera uspješnog građanskog aktivizma u ekonomskoj sferi.

Opstanak BHRT-a i gašenje Al Jazeere Balkans

Tijekom 2025. godine bosanskohercegovački medijski prostor suočio se s ozbiljnim krizama. BHRT, javni servis Bosne i Hercegovine, nastavio je raditi pod teškim financijskim opterećenjem, uz stalne prijetnje gašenja programa i smanjenja kapaciteta. Paralelno, Al Jazeera Balkans u drugoj polovini godine, u srpnju, objavila je odluku o gašenju regionalnog djelovanja, čime je okončana višegodišnja prisutnost tog kanala u Sarajevu.

Gašenje AJB-a izazvalo je šok u medijskoj zajednici, jer je kanal bio prepoznat kao važan izvor regionalnih i međunarodnih vijesti. Kriza BHRT-a ponovno je otvorila pitanje financiranja javnih servisa i njihove uloge u očuvanju informativnog pluralizma. Novinarske udruge i organizacije civilnog društva upozorile su kako se medijska scena Bosne i Hercegovine suočava s ozbiljnim urušavanjem. Medijska kriza u 2025. otvorila je pitanje dugoročne održivosti javnog informiranja i pluralizma, što će biti jedan od ključnih izazova u narednom razdoblju.

Tragedija u Domu umirovljenika u Tuzli

U studenome 2025. godine Bosnu i Hercegovinu potresla je tragedija u Domu umirovljenika u Tuzli, kada je požar zahvatio objekt u kojem su boravili stariji i nemoćni korisnici. U nesreći, je stradalo 17 štićenika. Vijest se brzo proširila i postala jedan od najtragičnijih događaja godine.

Javnost je reagirala s ogorčenjem i tugom, a institucije su se suočile s kritikama zbog nedostatka odgovarajućih sigurnosnih mjera u ustanovama socijalne skrbi. Udruge građana i nevladine organizacije zahtijevale su hitne reforme u sustavu skrbi za starije osobe. Tragedija je otvorila pitanje odgovornosti uprave doma i nadležnih institucija. Nesreća u Tuzli postala je simbol slabosti socijalnog sustava u Bosni i Hercegovini. Pokrenute su istrage i najavljene reforme, no javnost je ostala skeptična prema tome hoće li se sustavne promjene doista provesti. Povodom slučaja uhićeni su bivši direktor Doma umirovljenika u Tuzli i njegova suradnica, koji se terete za svjesno ugrožavanje života štićenika.

Slučaj Viaduct i arbitraža

Tijekom 2025. godine bosanskohercegovačko gospodarstvo obilježili su arbitražni sporovi vezani uz slovensku kompaniju Viaduct. Postupci su se vodili pred međunarodnim i domaćim sudovima, a u središtu su bila pitanja ugovornih obveza i poslovnih sporova nastalih tijekom realizacije infrastrukturnih projekata. Slučaj Viaduct i arbitraža vrijedna više od 100 milijuna maraka protiv države Bosne i Hercegovine – šteta koju je napravila, potom odbijala – vlast Republike Srpske je u konačnici isplatila.

Umjesto višemilijunskih ulaganja ostala su pusta gradilišta, a tužbe se nižu, ne protiv entiteta nego protiv države Bosne i Hercegovine, kojoj prijete dvije nove arbitraže. U tijeku je pokušaj mirnog rješavanja sporova preko pregovaračkih timova koje je formiralo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Odnosi na relaciji Amerika – BiH

Tijekom 2025. godine odnosi Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država prošli su kroz nekoliko važnih faza. Washington je ukinuo dio sankcija koje su ranije bile uvedene pojedinim političkim akterima, a istodobno su vođeni razgovori o realizaciji projekta Južne interkonekcije, ključnog za energetsku sigurnost zemlje. Godinu je obilježio i odlazak veleposlanika Michaela Murphyja, koji je tijekom mandata bio jedan od najaktivnijih diplomata u Bosni i Hercegovini.

Europski put i blokade

Tijekom 2025. godine Bosna i Hercegovina nastavila je kretanje prema Europskoj uniji, ali bez otvaranja pregovora. Iako je Reformska agenda u okviru Plana rasta usvojena, ključni zakoni iz područja pravosuđa, borbe protiv korupcije i funkcioniranja institucija nisu provedeni. Politička neslaganja između entiteta i blokade u državnom parlamentu zaustavile su proces, pa je Bosna i Hercegovina godinu završila bez formalnog napretka prema Europskoj uniji.

Europska unija više je puta upozorila da Bosna i Hercegovina mora pokazati ozbiljnu posvećenost reformama kako bi se pregovori otvorili. Domaći političari stanje su tumačili različito: jedni su tvrdili kako je reformska agenda dokaz napretka, dok su drugi ukazivali na potpuni zastoj. Analitičari su ocijenili da je propuštena prilika da se otvaranje pregovora simbolički veže uz obilježavanje 30 godina Daytonskog sporazuma.

Bljesak.info | Manager.ba