Zbog zemljopisnog položaja, klimatskih karakteristika, inženjeringa, regulacije i konkurencije, čini se kako neke regije obiluju vodom, a druge se suočavaju sa sušom i zagađenjem. U velikom dijelu svijeta u razvoju, čista voda je ili teško dostupna ili je za nju potreban naporan rad ili značajna materijalna sredstva. Voda i njena dostupnost utječu na sve aspekte života, od toga gdje je moguće ili nije moguće naseljavanje, do ishrane, ekonomije, te same kvalitete života. Faktori poput količine, pouzdanosti, čistoće i lokacije vode, utječu na vodoopskrbu, pa je potraga za vodom odgovarajuće kvalitete važan dio razvoja nekog društva. 

Svijet se već suočava sa izravnom krizom vode, a očekuje se kako će potražnja do kraja desetljeća premašiti zalihe svježe vode za 40%. Posljednjih godina stanovnici europskog kontinenta suočili su se s porastom prirodnih katastrofa, poput suša i poplava, koje su izazove s vodom učinile još ozbiljnijim. Pokrenule su svijest o potrebi djelovanja u cilju smanjivanja pritisaka na vodu. 

U svijetu je 90% katastrofa vezano za vodu, a prema podacima Svjetske banke iz 2022. godine, katastrofe povezane s vodom dominirale su na listi katastrofa u posljednjih 50 godina i čine 70% svih smrtnih slučajeva izazvanih prirodnim katastrofama.

Pritisci na vodne resurse nisu samo posljedica utjecaja klimatskih promjena, već i općenito lošeg upravljanja ovim dragocjenim resursom zbog zagađenja i degradacije ekosustava. To ne predstavlja  izazov samo za europski kontinent nego i cijeli svijet. 

U "Zelenom tjednu EU 2024" u fokusu je upravo - otpornost na vodu. Cilj je potaknuti razgovor u cijeloj EU o sadašnjosti i budućnosti vode EU, s naglaskom na podizanje svijesti i promicanje pozitivnih, zajedničkih rješenja. Obzirom kako je voda vitalni zajednički resurs i jedan od osnovnih resursa za ljude, životnu sredinu i pravednu, održivu i otpornu ekonomiju, bavljenje klimatskom krizom, krizom biodiverziteta i drugim globalnim izazovima u pogledu hrane, energije i zdravlja, zahtjeva promjenu pristupa prema načinu na koji vrednujemo vodu i upravljamo njom. 

Značaj vode je višestruk i ako posmatramo širu sliku možemo vidjeti kako nerjetko može stvoriti mir ili izazvati sukob, posebno ako je nema dovoljno ili je zagađena, te ako je nejednak pristup ili ga nema, napetosti između zajednica i zemalja mogu rasti , jer više od 3 milijarde ljudi širom svijeta ovisi o vodi koja prelazi državne granice, a samo 24 zemlje imaju sporazume o saradnji za svu zajedničku vodu. Prekogranične vode čine 60% svjetskih tokova slatke vode, a 153 zemlje imaju teritorij unutar barem jednog od 286 prekograničnih riječnih i jezerskih slivova i 592 prekogranična vodonosna sistema. (UN-Water, 2023). 

Svježa voda čini vrlo mali dio ukupne vode na Zemlji. Oko 70% Zemljine površine čini voda, od čega je 97.5% slana, a 2.5% slatka. Manje od 1% od tih 2.5% slatke vode je dostupno ili samo nekih 0,007 %. 

S povećanjem broja stanovnika povećava se i potreba za slatkom vodom. Broj stanovnika je 1900. godine iznosio 1.6 milijardi, a danas je prešao 8 milijardi, što je dodatno pojačalo pritisak na ovaj resurs. Uz povećanu potrošnju vode i sve posljedice klimatskih promjena, jasno je da su i pritisci sa kojima se susreće čovječanstvo, povećani, a kako bi se osigurala budućnost, nužno je osigurati dovoljno kvalitetne vode. 

Neki od prijedloga su poduzimanje hitnih mjera u narednih deset godina po pitanjima obnavljanja močvara i iscrpljenih resursa podzemnih voda, recikliranje vode koja se koristi u industriji, prelazak na preciznu poljoprivredu koja učinkovitije koristi vodu i uvođenje obveze izvještavanja kompanija o svom "vodnom otisku". 

40% ljudi u svijetu su pogođeni nestašicom vode
Prema podacima WHO/UNICEF-a u 2023. godini 2,2 milijarde ljudi i dalje živi bez bezbjedne vode za piće, uključujući 115 miliona ljudi koji piju površinsku vodu. 

Ljudsko tijelo u sebi ima 60% vode. Bez obzira na to gdje se voda nalazi ljudima, potrebna je kako bi preživjeli. Kao resurs, nuđna je za proizvodnju hrane, odjeće i kompjutora, kretanje tijeka otpada i održavanje zdravlja i nas i okoliša. 

80% svjetskih otpadnih voda ispušta se neprečišćeno u okoliš

Nažalost, zbog svojih potreba, ljudi su se pokazali kao neefikasni korisnici vode. Za proizvodnju prosječnog hamburgera je potrebno 2.400 litara ​​vode, a količina vode potrebna za proizvodnju uobičajenih namirnica varira. Čokolada je na vrhu liste sa 17.196 litara vode koja je potrebna za proizvodnju 1 kg proizvoda. Goveđe meso treba 15.415 l, ovčije 10.412 l, a svinjsko meso 5.988 l. Najmanje vode se koristi za proizvodnju čaja, piva ili vina. U usporedbi s proizvodnjom mesa, biljne namirnice zahtjevaju znatno manje vode. primjerice, 1 kg krumpira "troši" 287 litara vode. (Institution of Mechanical Engineers)

Vizija EU za 2050. je sigurnost vode za sve, globalna otpornost na vodeni stres, ljudsko pravo na sigurnu vodu za piće i higijenu, bez ugrožavanja prava budućih generacija,  zaštićeni i obnovljeni vodeni ekosustavi, pravična ravnoteža između ponude i potražnje vode, a prioriteti EU su pristup bezbjednoj vodi za piće i sanitarnim uslovima kao ljudsko pravo, zaštita i obnavljanje vodenih ekosustava za održivi razvoj, ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje na njih, promoviranje integriranog pristupa upravljanju vodnim resursima u svim sektorima, promicanje cirkularnosti u korištenju vode za industriju, energetiku i poljoprivredu povećanjem efikasnosti vode i ponovnom upotrebom vode, te razvoj prekogranične vodne suradnje, kao katalizatora mira i sigurnosti i mobiliziranje javnih i privatnih financija, istraživanje i inovacije i razmjena znanja.

prema izvoru: Naše vode naša budućnost
Prilagodila redakcija Manager.ba