Umjetna inteligencija već sada se koristi u mnogim aplikacijama i mnogim životnim situacijama. Ogroman je potencijal ima posebno u oblastima poput medicine. Taj razvoj će se nastaviti, donoseći i ozbiljne izazove u raznim segmentima društva, ali je neophodno to prihvatiti. 

Direktor IBM-ove razvojne laboratorije u Njemačkoj i jedan od najistaknutijih svjetskih stručnjaka za baze podataka i umjetnu inteligenciju Namik Hrle u razgovoru za Fenu kaže i kako će velike kompanije i moćne države nastaviti razvijati umjetnu inteligenciju, htjeli mi to ili ne.

- Ono što mi trebamo napraviti je to i prihvatiti, jer nemamo drugog izbora, i prilagoditi se umjetnoj inteligenciji u našim uvjetima. To zapravo znači pronaći primjere (u poslu, u gospodarstvu) u kojima umjetna inteligencija može izvršiti transformiraciju i doprinijeti efikasnosti - istaknuo je.

Precizira kako to IT stručnjaci ne mogu napraviti sami, pa glavnu ulogu trebaju preuzeti stručnjaci iz određene oblasti na koju se to odnosi, razmišljati o tome kako im može pomoći jedan alat koji eventualno može optimizirati njihov posao. 

- Što više učiti, što više prihvatiti znanja iz te oblasti, što više eksperimentirati i ljudi će biti inspirirani za korištenje umjetne inteligencije - poručio je.

Namik Hrle naglašava kako je IBM u tom poslu već više od 100 godina i kako je svjedok, kreator ili sukreator gotovo svega što se dogodilo u informatičkoj tehnologiji te je zanimljivo njihovo mišljenje o tome što slijedi, gdje ide ustvari ta industrija. 

Kaže kako IBM-ovi klijenti umjetnu inteligenciju često koriste u kadrovskim odjelima, za npr. traženje pravih kandidata za posao, čak i za intervjuiranje kao i za selekciju. Koriste je i kao pomoć programerima biti efikasniji u kodiranju, umjetna inteligencija kao asistent kodiranja, i u automatizaciji poslova. 

- U automatizaciji poslova u kojima se određeni posao, koji je rutinski, može automatizirati upotrebom umjetne inteligencije biti efikasniji. To su najčešći primjeri - kazao je.

Smatra kako bi svi trebali koristiti dostupne alate kojih, kako je kazao, danas ima u izobilju. Ne zna mnogo o tome kakva je situacija u vezi korištenja umjetne inteligencije na području Bosne i Hercegovine, ali ističe 'ne bih se začudio da neki primjeri, od ovog što sam naveo, postoje'. 

Hrle kaže kako je spektar uporabe umjetne inteligencije vrlo širok, od očigledne zlouporabe za npr. teror ili za agresiju i genocid, u jednoj krajnosti, pa do najkorisnijih primjena kao što je pomaganje u pronalasku lijekova za neke od bolesti koje su bile neizlječive.

Istaknuo je ključne trendove koji će oblikovati budućnost računarstva, uključujući eksplozivan razvoj umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i sustava visokih performansi koji će se sve više integrirati kroz hibridne cloud platforme. On to naziva vektorima razvoja. 

- Ono što se sad događa, što je zanimljivo i gdje vidim budućnost ide, je konvergencija ta tri vektora. Konvergencija ta tri vektora dovest će do nove vrijednosti, pojačati svaki od njih individualno i dovesti do potpuno novih rješenja za neke probleme za koje smo čak mislili da su nerješivi - naglasio je, tada na predavanju upriličenom na ANU BiH.

Namik Hrle pripada malom broju eksperata koji nose titulu IBM Fellow, najviši stupanj tehničke karijere, priznanje koje IBM dodjeljuje za najveći nivo tehničkog znanja, inovacije, doprinos IBM-ovim poslovnim rezultatima, eksterne i interne reputacije te promocije karijere tehničkih talenata.

Banjalučanin po rođenju, član IBM akademije i Vijeća tehničkih stručnjaka, istaknuti IBM izumitelj sa 79 objavljenih patenata, brojnih izvanrednih tehničkih dostignuća, autorskih priznanja i korporacijskih nagrada, Namik Hrle ima svjetsku reputaciju vrhunskog stručnjaka za korištenje podataka i umjetne inteligencije za digitalnu transformaciju i reinvenciju poslovnih aplikacija. 

Manager.ba