Osim deklarativnog zalaganja za usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva, vlasti u posljednjih dvadesetak godina na ovome nisu mnogo uradile. No škole i gospodarstvenici, kroz nekoliko konkretnih projekata, barem u Tešnju jesu.

Usljed višegodišnje neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva s jedne i uvođenja novih tehnologija s druge strane, uredi za zapošljavanje, umjesto na burze rada, sve više nalikuju socijalnim ustanovama. Zbog toga ne čudi što gospodarstvenici pokušavaju, u izravnim kontaktima sa školama, doći do potrebnog kadra. Istovremeno, mladi, svjesni globalizacije tržišta rada, stečene kompetencije nastoje što bolje iskoristili, u domovini ili drugdje.

Višegodišnja hiperprodukcija visokoobrazovanog stručnog kadra i odlazak mladih rezultirali su nedostatkom zanatskih zanimanja na domaćem, ali i međunarodnom tržištu rada, zbog čega je sve veći interes upravo za ova zanimanja.

"Upisao sam za CNC operatera zato što me zanima i što je relativno tražen na našem tržištu", govori Arif Ljevaković, Elmin Aganović dodaje "Na tržištu je mnogo tvrtki koje žele baš ovo zanimanje, koje se traži", obojica učenici Mješovite srednje škole Tešanj.

"Tražili smo suglasnost Ministarstva za priširenje odjeljenja s 22 na 28 učenika. Čak imamo odjeljenja gdje brojimo i 30 učenika“, ističe Adnan Alić, pomoćnik direktora Mješovite srednje škole Tešanj.

Mladi se odlučuju i za zanimanja tekstilnog sektora, ali se sve manje vide kao krojači za strojevima.

"To je sjajan izbor ako te zanima kreativnost, umjetnost. Biti modni kratori", kaže Anida Huskić, učenica Mješovite srednje škole Tešanj.

Većina mladih želi ostati i raditi u domovini, ali su istovremeno spremni koristiti prednosti globalnog tržišta rada. Zbog toga, ističu, važna je vještina, ali i poslovna komunikacija i poznavanje stranih jezika.

"Prvo se zaposliti u neku tvrtku ovdje, pa poslije možda ići vani, zato što mislim kako se može više napredovati“, smatra Nedim Kokić, učenik Mješovite srednje škole Tešanj.

"Internacionalno se koristi svugdje u svijetu i mislim kako nam to dosta može pomoći“, dodaje Enisa Bašić, učenica Mješovite srednje škole Tešanj.

Osim deklarativnog zalaganja za usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva, vlasti u posljednjih dvadesetak godina na ovome nisu mnogo uradile. No škole i gospodarstvenici, kroz nekoliko konkretnih projekata, barem u Tešnju jesu. Potpora lokalnih vlasti ovaj put nije izostala, pa su i rezultati evidentni.

"Dvije trećine praktične nastave obavljaju u gospodarstvu te, nakon što završe ovu školu, učenici su spremni za tržište rada“, ističe Amir Hasičić, nastavnik praktične nastave u Mješovite srednje škole Tešanj.

"Moramo skratiti birokratske i administrativne procedure. Trebaju primijeniti ovaj model. Kada smo iskazali istinsku želju i predstavili na pravi način potrebu tržišta, svi ostali akteri su se tome priključili i zajedno smo vrlo brzo napravili pomake", naglašava Adnan Lihić, predstavnik kompanije Interprocess Tešanj.

Uz zakonsko uređenje obavljanja praktične nastave izvan škole, ovdje su odlučili osigurati i odgovarajuću materijalnu naknadu, topli obrok za učenike.

"Možemo se pohvaliti kako u zanimanjima stolar i tehničar za obradu drveta svi učenici imaju stipendije", ističe Alić.

Upravo u ova zanimanja prošle godine su u jedno odjeljenje upisana 22 učenika, a u ovoj u dva odjeljenja 50 učenika.

federalna.ba | Manager.ba