U Bosni i Hercegovini ne postoji organizirano tržište i zbog toga je u ovdje izuzetno komplicirano poslovati. Energiju preuzetu od neovisnih proizvođača iz obnovljivih izvora energije teško možete plasirati kupcima u BiH i prisiljeni ste je izvoziti.

Green Energy Tranding (GET) iz Širokog Brijega bavi se trgovinom struje iz obnovljivih izvora energije. Kompanija ima i svoja predstavništva u Srbiji i Hrvatskoj. Uloga GET-a, između ostalog je i povezati proizvođače i kupce, sadašnje ili buduće, putem PPA (Power Purchase Agreement) ili CPPA (Corrporate Power Purchase Agrement) ugovora koji se rade na duži broj godina, pojašnjava za eKapiju voditelj odjela za tržiše u GET-u Blaž Bušić.

- Developeri OIE s PPA ugovorom ostvaruju bankabilan dokument, lakše mogu doći do financiranja i sredstava za svoj projekt te su im zagarantirani stabilni prihodi. Kupac ovim ugovorom kupuje stabilnost, predvidljivost i kontrolu cijena energije. PPA ugovorom se obje strane štite od volatilnosti tržišta. Postoji mnogo modela ovih ugovora, ali uvijek se bira model s kojim su zadovoljne obje strane, a koji isto tako predviđa i moguće rješenje problema koji bi se mogli pojaviti tijekom trajanja ugovora. Ugovori su kompleksni tako da njihovo pregovaranje i stvaranje može potrajati i nekoliko mjeseci, a preduvjet trgovine je postojanje certifikata o podrijetlu energije, kojim kupci dokazuju svoju posvećenost održivim poslovnim ciljevima - ističe Bušić.

S obzirom kako poslujete u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, možete li usprediti ova tri tžišta na polju trgovine obnovljivim izvorima energije?

- Hrvatska je otišla najdalje iz razloga što je ovo tržište integrirano s tržištem Europske unije i Hrvatska je zbog svog članstva u EU transponirala i primjenila europsko zakonodavstvo ranije nego ostale zemlje regije koje nisu članice. Tržišni sudionici u Hrvatskoj su preko hrvatske burze električne energije CROPEX dobili mogućnost za organiziranu, sigurnu, anonimnu i razvidnu trgovinu između tržišnih sudionika. Burza je središnja ugovorna strana CCP (engl. Central Counter Party) između prodavatelja i kupaca električne energije koja preuzima rizik između kupnje i prodaje električne energije u okviru zaključenih burzovnih kupoprodajnih transakcija za dan unaprijed tržište i unutardnevno tržište. Spajanjem hrvatskog s ostalim tržištima (Market Coupling) CROPEX likvidnost je značajno porasla tako da danas, tržišni sudionici u Hrvatskoj nemaju problema s plasmanom kao i s nabavkom električne energije, bez obzira na količinu.

Srbija također ima burzu električne energije SEEPEX čija likvidnost je zadovoljavajuća i preko nje tržišni sudionici u Srbiji mogu plasirati i nabaviti električnu energiju. Putem burze se dobiva i referentna cijena za dan unaprijed tržište u Srbiji koja se onda može uspoređivati s cijenama na ostalim tržištima. Vjerujem da je njihov cilj u sljedećem razdoblju spajanje s ostalim tržištima kako bi unaprijedili likvidnost organiziranog tržišta dan unaprijed i kako bi razvili organizirano unutardnevno tržište.

U Bosni i Hercegovini ne postoji organizirano tržište i zbog toga je u ovdje izuzetno komplicirano poslovati. Energiju preuzetu od neovisnih proizvođača iz obnovljivih izvora energije teško možete plasirati kupcima u BiH i prisiljeni ste je izvoziti. Troškovi prekograničnog prijenosa električne energije su teško predvidivi i to je jedan od rizika kod formiranja cijene prema neovisnim proizvođačima iz obnovljivih izvora. Vjetar, sunce pa i mini hidroelektrane su neupravljivi izvori energije, ako izuzmemo opciju svođenja proizvodnje na 0, i potrebno je kontinuirano usklađivanje tržišne pozicije. Zbog nepostojanja organiziranog tržišta u BiH uveliko je otežano usklađivanje tržišne pozicije i to je drugi teško predvidiv rizik. To su možda i ključni razlozi zbog kojih će proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora imati lošiju finalnu cijenu za svoj proizvod u odnosu na istog takvog proizvođača u Hrvatskoj i u Srbiji.

Na koja se sve tržišta izvozi struja iz BiH preko vaše tvrtke? Jeste li u pregovorima za nova?

- Trenutno energiju većim dijelom izvozimo u Hrvatsku i jedan dio u Srbiju. Pošto je Hrvatska dio SDAC (Single Day - ahead Coupling), što se veleprodajnog tržišta tiče, sudjelovanjem na CROPEX-u sudjelujemo na jedinstvenom paneuropskom međuzonskom tržištu električne energije dan unaprijed. SDAC dodjeljuje ograničene prekogranične prijenosne kapacitete na najučinkovitiji način spajanjem veleprodajnih tržišta električne energije iz različitih regija putem zajedničkog algoritma, istovremeno uzimajući u obzir ograničenja prekograničnog prijenosa čime se maksimizira društvena dobrobit.

Srbija nije dio jedinstvenog EU tržišta de iure, ali de facto jest. Analizirajući dan-unaprijed cijene Hrvatske, Mađarske i Srbije, vidimo da postoji čvrsta korelacija između cijena. Za 2022. godinu, HUPX cijena je 271,68 EUR/MWh, CROPEX – 272,40, a SEEPEX – 273,66 . Vidimo da nema neke značajne razlike u veleprodajnoj cijeni između tržišta.

Uskoro očekujemo dobijanje licence od nadležnih regulatora u Hrvatskoj i Srbiji za naše kompanije Green Energy Trading d.o.o. Hrvatska i Green Energy Trading d.o.o. Srbija i time ćemo steći uvjete da možemo samostalno fizički isporučiti i preuzeti energiju i u EU i u Srbiji, a i na granicama Srbije s njenim susjednim državama čime bismo pokrili i regiju WB6.

Kakvi su potencijali naše zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora?

U zadnjem indikativnom planu proizvodnje 2024-2033 objavljenom od strane NOS-a BiH postoje dva scenarija integracije obnovljivih izvora, vjetroelektrana i solarnih elektrana. Realistični scenarij koji obuhvaća sve VE i SE koje su stekle uvjete za bilansiranje, a to je oko 770 MW snage VE i oko 1.500 MW snage SE. Optimistični scenarij uključuje realistični i sve nove VE i SE koje posjeduju Načelnu suglasnost za priključenje na prijenosnu mrežu i tada imamo oko 1.750 MW snage VE i oko 5.300 MW snage SE. Rekao bih da se iz ovoga može zaključiti kako su potencijali naše zemlje ogromni kada je u pitanju proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Posljednjih godina su aktuelni projekti u obnovljive izvore u sve tri zemlje, neki su realizovani, a mnogi najavljenji. Međutim, postavlja se pitanje da li će sadašnja mreža moći da primi najavljanu proizvodnju više hiljada novih MW. Da li vidite u narednom periodu mogućnost rješenja problema prenosne mreže?

- Problema nema. Operatori sustava upravljaju mrežom i oni će i dalje nastaviti raditi svoj posao. Problem može biti samo financijske prirode za investitora, proizvođača ili off-takera koji je preuzeo obavezu za isporučenu energiju od strane proizvođača.

Bosna i Hercegovina ima određenu potrošnju električne energije i ona se trenutno kreće u rasponu od 650 MWh satno do 2.000 MWh satno i također imamo određeni prekogranični prijenosni kapacitet, oko 1.500 MWh satno. Kada je proizvodnja električne energije veća od zbroja potrošnje u BiH i prekograničnog prijenosnog kapaciteta, dolazi do zagušenja koja će finalno rezultirati niskom cijenom električne energije u danima i satima u kojima dođe do zagušenja. U tim slučajevima bi mogli do izražaja doći spremnici energije poput reverzibilnih hidroelektrana, baterijskih spremnika i postrojenja za proizvodnju hidrogena. Ono što će sigurno unaprijediti mogućnosti prekogranične razmjene je prelazak sa sadašnjeg postupka određivanja raspoloživog neto prijenosnog kapaciteta (NTC, Net Transfer Capacity) na flow-based pristup i to će značajno povećati mogućnosti sigurne prekogranične razmjene.

Rješenje je i rast domaće potrošnje kako bi se energija proizvedena u Bosni i Hercegovini i iskoristila u našoj zemlji i možda putem nekog drugog proizvoda s dodanom vrijednošću izvozila.

U Bosni i Hercegovini, prema podacima DERK-a za 2022. godinu, je proizvedeno oko 15.036 GWh električne energije, a od toga je 9.629 GWh proizvedeno u termoelektranama.

Podaci za prvi kvartal nam govore da je BiH u EU, CEFTA i EFTA najviše izvezla struje. Koliki je udio energije iz obnovljivih izvora u ovom izvozu?

- U Bosni i Hercegovini, prema podacima DERK-a za 2022. godinu, je proizvedeno oko 15.036 GWh električne energije, a od toga je 9.629 GWh proizvedeno u termoelektranama. Idući tom analogijom i budući da je hidrologija u prvom kvartalu ove godine bila izuzetno dobra rekao bi da je omjer 60-40 u korist termoelektrana, možda koji postotak manje.

Regionalna burza ADEX spojila je tržišta električne energije Srbije i Slovenije. Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija su nedavno dobile svoje burze. Kakava je situacija sa BiH?

- Američka agencija za međunarodni razvoj je u septembru 2019. godine pokrenula petogodišnji USAID Projekt asistencije energetskom sektoru (USAID EPA) kroz koji pomaže BiH privući investicije i integrirati svoje tržište u regionalno i tržište Europske unije. Kreiranje transparentnog i konkurentnog zakonodavnog i regulatornog okvira i integriranje energetskog sektora BiH u regionalno i tržište EU-a je ključno za poticanje novih investicija koje doprinose diverzifikaciji izvora, sprječavanju korupcije i povećanju sigurnosti opskrbe. U tom smislu je u okviru USAID EPA projekta pripremljen niz analiza, preporuka i drugih dokumenata, od kojih se posebno izdvaja Konceptualni dizajn tržišta za dan unaprijed i unutardnevno tržište. Kojim tempom će proces ići dalje ćemo vidjeti. CROPEX je startao s trgovinom u veljači 2016. godine, SEEPEX nekoliko dana kasnije i od tada traje inicijativa u većoj ili manjoj mjeri o uspostavi burze električne energije za dan unaprijed tržište i u Bosni i Hercegovini. Obim posla da bi se burza uspostavila je velik, ali bit ću optimističan pa ću reći 2025. kao godinu kada bi se mogao istrgovati prvi MWh na bosansko-hercegovačkoj burzi električne energije.

Kakvi su vam planovi za proširenje poslovanja u narednom razdoblju?

- Plan je održivi razvoj. Biznis kao biznis, naročito danas je financijski intenzivan. Rizici su veliki tako da je postupni rast uz etabliranje kompanije kao pouzdanog partnera na tržištu Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja trenutno naš prvi cilj.

 
Kakvo je zakonodavstvo u BiH u trgovini energijom iz obnovljivih izvora u odnosu na region i EU? Da li su po Vašem mišljenju potrebne izmjene?

- Trenutno su u parlamentarnoj proceduri u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH tri prijedloga zakona koji reguliraju oblast energetike, Prijedlog Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH, Prijedlog Zakona o električnoj energiji FBiH i Prijedlog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Izmjene su tu pred nama, i iako još nacrte predloženih zakona nisam detaljno čitao, vjerujem da će doći do što veće transpozicije pravne legislative EU u zakonodavstvo FBiH i cijele Bosne i Hercegovine. Usvajanje zakona bi trebalo omogućiti bržu tranziciju s konvencionalnih energetskih sustava na nove sustave koji podrazumijevaju povećan udio obnovljivih izvora energije, veću uštedu energije i aktivniju ulogu potrošača energije.

E kapija / Manager.ba