Rad od kuće se ustalio – ali sve više poduzeća traži od svojih uposlenika vratiti se u urede. Kod mnogih to izaziva ogorčenost, a neki su spremni i promijeniti posao zbog toga.

"Povratak u ured" - izraz je koji opisuje trenutni razvoj situacije u mnogim poduzećima, koja traže od uposlenih vratiti se na posao iz njihovih kućnih ureda, barem na određeni broj dana. Globalna studija konzultantske kompanije za nekretnine JLL nedavno je pokazala kako je 33% anketiranih poduzeća već uvelo obaveznu prisutnost. Još 27% razmišlja to uraditi u bliskoj budućnosti. Sve više poduzeća razmišlja i o nagrađivanju zaposlenih za dolazak u ured: poželjnim zadacima, povećanjem plaća ili napredovanjem u karijeri.

SAP želi uvesti obvezu dolaska na posao

Njemačka softverska kompanija SAP je u siječnju objavila kako će nametnuti povratak na rad u uredu. Od travnja planiraju režim po kojemu će  zaposleni raditi tri dana tjedno na poslu, na licu mjesta s klijentima ili partnerima. Na upit zašto SAP tako postupa, kompanija je odgovorila: "U SAP-u smo još uvijek uvjereni kako uravnotežen odnos između rada od kuće i u uredu unaprjeđuje produktivnost i inovacije, kao i dobrobit zaposlenih."

Eberhard Schick, predsjednik sindikata SAP-a protiv je toga: "Ne znam točno što šef SAP-a Christian Klein očekuje od dolaska na posao. Možda njegovo  šefovsko srce osobe koji mora sve kontrolirati, krvari. Prvo se o tome mora pregovarati sa sindikatima. To može potrajati. "Na kraju, zaposleni su se prilagodili radu od kuće i u skladu s tim se organizirali. SAP je također fizički uklonio mnoga radna mjesta tijekom pandemije. "Ne znamo ni gdje bi zaposleni mogli sjediti."

Osim planiranih uredskih obaveza, u SAP-u će biti otkazana i planirana izvanredna odsustva za očeve nakon porođaja njihovih žena. "To je neozbiljno. Kao da smo u maloj kompaniji u kojoj patrijarsi odlučuju što će se dogoditi", rekao je šef sindikata. Mnogo toga se promijenilo otkako je Klein počeo voditi kompaniju. "Svakako očekuje kako će brojne mjere stvoriti veću povezanost s kompanijom i komunikaciju među zaposlenima, posebno bolju integraciju mlađih kolega”, kaže Schick. Izvršnom direktoru je najvažnije postići financijske ciljeve za 2025. "Mnogo toga se žrtvuje za te ciljeve.”

"Ljudi ne vole o tome pregovarati"

I u drugim poduzećima zahtjev za povratkom u ured izaziva nezadovoljstvo zaposlenih. Prema studiji Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu, ako poduzeće svojim zaposlenima ne nudi fleksibilnost po pitanju lokacije i vremena, 24% zaposlenih to vidi kao mogući razlog za otkaz. Ovo je rezultat istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 1.100 zaposlenih, među kojima  specijalisti i visokokvalificirani stručnjaci kao što su inženjeri, istraživači, liječnici ili pravnici. "

Zaposleni na mobilni i fleksibilan rad uglavnom gledaju kao na ogromnu dobit i nerado pregovaraju o ponovnom dolasku na posao", kaže Kyra Voll, projektni menadžer u odjelu za upravljanje nekretninama u TU Darmstadt. "Dakle, ako poslodavac prisiljava zaposlene doći u ured, onda to negativno utječe na njihovo zadovoljstvo i produktivnost, što povećava rizik od davanja otkaza."

"Coffee Badging" kao tihi protest

Prema navodima ekonomskog savjetnika Rüdigera Maasa, kompanije moraju očekivati ​​obrambeni stav zaposlenih ako im uskraćuju mogućnost raditi na daljinu. 

"Takozvani 'Coffee Badging‘, na primjer, postao je svojevrsni tihi protest vraćanju u ured u kojoj zaposleni dolaze samo na važne sastanke i kako bi pokazali svoje prisustvo", kaže Maas. "Onda se vrate u svoj kućni ured.” 

Konkretno, zahtjev za dolazak u ured, koji se uvodi bez opravdanja mogao bi odvratiti potencijalne radnike.

Kućni ured ima i nedostatke

Ipak, rad od kuće ima i lošu stranu, naglašava Maas. "Tijekom pandemije, mnogi zaposleni su se žalili kako im nedostaje socijalna interakcija i kako su digitalni sastanci bili naporniji od analognih. Govorimo o umoru od videokonferencija." Čisto digitalno radno mjesto posebno je neprikladno za mlade profesionalce. "Za njih, rad s udaljenosti ima previše sivih zona i samoorganizacija je teška."

Ipak, važno je i mladima dati mogućnost rada od kuće. U Njemačkoj ne postoji zakonski utvrđeno pravo na rad od kuće. Međutim, ako se zaposleni i poslodavci slože, o tome mogu sklopiti sporazum. Ponavljaju se apeli na političare da se to pitanje trajno regulira zakonom. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck izjasnio se za pravo na rad od kuće s obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika. To podržava i ministar rada Hubertus Heil.

DW | Manager.ba