Kampiranje u Europi postoji posljednjih 70–80 godina, a na području bivše Jugoslavije prvenstveno se povezivalo s odlaskom na jadransku obalu. U Bosni i Hercegovini počelo se razvijati kao logorovanje na obalama rijeka i jezera. 

Bit kampiranja je što duže biti izvan zidanih građevina, što duže boraviti u prirodi. Sve je više onih koji kampiraju kako bi "pobjegli" od ekrana mobitela, tableta ili televizora, hotela, motela i sličnog smještaja. Svjesni su kako sjedeći u hotelu neće uživati kao sjedeći na kamenu ili panju kraj rijeke. To uživanje blagotvorno djeluje na zdravlje, posebno djece koja se kognitivno razvijaju.

Boravak u prirodi doprinosi lučenju serotonina, "hormona sreće", a oni koji kampiraju tvrde kako nijedna tableta za smirenje ili spavanje ne može zamijeniti pjev ptica i druge zvukove prirode.

Mnogi Europljani sa svojom djecom po godinu dana putuju kamperskim vozilima. Posljednjih godina ne manjka stranih turista koji kamperima posjećuju Bosnu i Hercegovinu, što su potvrdili iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Udruge za podršku i razvoj kampova u Bosni i Hercegovini. Kampiranje postaje sve popularnije i među domaćim turistima.

Broj takvih turista, iz inozemstva i zemlje, posebno je porastao tijekom i nakon pandemije koronavirusa, a u Ministarstvu i Udruzi slažu se kako je razlog tomu ono što Bosna i Hercegovina nudi – od prirode do gostoljubivosti.

"Prirodno bogatstvo zasigurno je jedan od glavnih aduta razvoja kamperskog turizma koji, osim što privlači sve više kamperskih turista, nudi i mogućnost osmišljavanja ruta s bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem i gastronomijom", podsjetili su iz resornog ministarstva.

Iz Udruge za podršku i razvoj kampova u Bosni i Hercegovini kao podatak o popularnosti kampiranja istaknuli su kako su u Europi narudžbe kamperskih vozila povećane za čak 100%, a na njihovu se isporuku čeka godinu do dvije.

Cijena osnovnih modela tih vozila kreće se između 30 i 40 tisuća eura, dok ona koja se uglavnom proizvode po narudžbi dosežu i do milijun eura.

U Bosni i Hercegovini ne postoje ovlašteni prodavači kamperskih vozila, niti tvrtke koje se bave njihovim iznajmljivanjem. Na internetu postoji tek nekoliko oglasa privatnih osoba koje iznajmljuju ta vozila.

Ponuda u Bosni i Hercegovini

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u lipnju je u FBiH bilo smješteno 964 turista u kampovima, što je manje od jednog posto ukupnog broja turista. Ipak, broj bi mogao biti veći jer je izgledno da nisu svi kamp-turisti registrirani, ponajprije oni koji ilegalno kampiraju.

Iz Ministarstva okoliša i turizma FBiH kao popularne lokacije među kamp turistima istaknuli su planine Bjelašnicu, Jahorinu i Prenj, doline rijeka Drine, Une i Neretve, Plivsko, Boračko, Jablaničko, Ramsko i Prokoško jezero te Mostar, Sarajevo, Visoko i Travnik kao gradove bogate kulturno-povijesnim nasljeđem. Kamp turisti uglavnom dolaze iz Hrvatske, Njemačke, Poljske, Francuske, Srbije, Italije, Turske i Saudijske Arabije.

Nizozemski ACSI, prvi europski tiskani vodič za kampiranje koji izlazi od 1965., izvještavao je i o Bosni i Hercegovini kao destinaciji za kampiranje. U resornom ministarstvu priznaju kako je infrastruktura za ovu vrstu turizma nerazvijena, no tvrde kako će financijski poduprijeti njezin razvoj u različitim dijelovima FBiH.

"Kamperski turizam u FBiH raste, osobito nakon pandemije. Turisti najčešće posjećuju lokacije uz jezera, rijeke i planine. Iako infrastruktura za taj turizam još nije dovoljno razvijena, prirodna i kulturna bogatstva čine Bosnu i Hercegovinu privlačnom za kampiranje, a mnogi se turisti vraćaju zbog autentičnog doživljaja. Ministarstvo planira, kroz programe sufinanciranja, dodatno poduprijeti razvoj infrastrukture”, izjavila je ministrica Nasiha Pozder.

Prema Udruzi za podršku i razvoj kampova u BiH, u zemlji postoji 60 kampova. Kategorizacija kampova slična je kategorizaciji hotela, a nisu dostupni na Bookingu. Najpopularnije platforme za kampiranje su ACSI, njemački ADAC i još nekoliko njih. Zahvaljujući spomenutoj udruzi, Bosna i Hercegovina uvrštena je u ponudu najvećeg europskog sajma kampova u nizozemskom Utrechtu.

Glamping i digitalni nomadi

U međuvremenu se razvija glamping, luksuzno kampiranje – kamp s pet zvjezdica. To su kampovi s luksuzno opremljenim kućicama (jacuzzijem, manjim bazenom, terasom) za svako kampersko vozilo. Glamping je sve popularniji u Hrvatskoj, koja ima čak dvije tisuće kampova. Kako doznajemo, i Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla dobiti prvi luksuzni kamp.

U Udruzi za podršku i razvoj kampova u BiH veliki potencijal vide u digitalnim nomadima (osobama koje kombiniraju posao i putovanje), jer su mnogi od njih kamp turisti. Njihov je značaj u tome što se duže zadržavaju, što znači veće prihode za pružatelje usluga i za državu. Ne postoje službeni podaci koliko FBiH zarađuje od kampiranja jer Federalni zavod za statistiku ne vodi evidenciju te vrste.

Oni koji se bave ovim turizmom problem vide u različitim i neujednačenim propisima, a Hrvatsku navode kao primjer zemlje koja dobrim zakonima potiče razvoj kamperskog turizma.

"Divlje" kampiranje

Rastući problem predstavlja “divlje” kampiranje, koje ima ekonomske, sigurnosne i ekološke posljedice. Ono se ponajprije očituje u parkiranju kamperskih vozila na lokacijama koje za to nisu predviđene – ispred trgovačkih centara, benzinskih postaja, u prirodnim područjima i slično. To je kršenje Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH, prema kojem se ta vozila mogu parkirati isključivo u kampovima.

Upućeni tvrde kako nadležni skoro uopće ne sankcioniraju one koji krše Zakon te inzistiraju da se to što prije počne mijenjati. Kazna za prekršitelje kreće se od 500 do 1.500 KM, a može se izreći i zaštitna mjera poput oduzimanja opreme za kampiranje.

Ekonomske posljedice ogleda se u tome što država ostaje uskraćena za prihode koje plaćaju svi oni koji borave u legalnim kampovima.

Sigurnosne posljedice očituju se u tome što su "divlji" kamperi laka meta lopova. Nerijetko se dogodi kako nakon krađe u svojoj zemlji govore o neugodnom iskustvu, ali prešućuju kako su kampirali ilegalno. Time se stvara negativna slika o Bosni i Hercegovini. Primjer takvog sigurnosnog problema je slučaj turista iz Rumunjske koji su kampirali u Međugorju, gdje su krali zlato i prodavali krivotcorine.

Ekološki problem ogleda se u tome što se pri ilegalnom kampiranju otpad, uključujući i onaj iz kemijskog toaleta, odlaže ondje gdje ne bi smio – najčešće u prirodi.

Klix | Manager.ba