poljoprivreda

Ukupan izvoz agroindustrijskog sektora BiH za prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 273.158.712 KM, što predstavlja povećanje za osam posto u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio 252.912.824 KM.

Uvoz sektora u tom periodu, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosio je 1.022.030.615. KM i veći je za 1,86 posto.

Nadležni poručuju da je, s obzirom na činjenicu da Bosna i Hercegovina uvozi čak 80 posto hrane, domaća proizvodnja od presudnog značaja u slučaju da zemlje izvoznici zatvore granice za izvoz svojih proizvoda.

Plastenička proizvodnja u semberskom i majevičkom kraju doživjela je ove sezone veliku ekspanziju. Nadležni ističu da su zasijane rekordne površine, a poljoprivrednici zadovoljno trljaju ruke, jer su potražnja za proizvodima i cijena mnogo bolje nego ranijih godina.

Filip Krvavac zajedno s još nekoliko poljoprivrednika iz okoline Čapljine odlučio je podijeliti stotine kartona salate Čapljincima ovih dana.

Kako kaže, obzirom da poljoprivrednici iz Dračeva, Višića, Dubrava i drugih sela nemaju gdje prodati svoje proizvode odlučio je uz minimalne troškove spriječiti bacanje ili, kako kaže, "šutanje" domaće salate koja se mora ubrati narednih desetak dana da bi se sadile nove kulture.

Na pitanje što je to za što bi zemljoradnici trebalo da se opredijele kako bi imali siguran plasman plodova svog rada, iz udruženja kažu da su na vrhu prioriteta povrtlarske, ali i ostale kulture, poput recimo kukuruza ili soje.

Ni kilogram domaćeg povrća ove godine neće propasti, uvjereni su poljoprivrednici.

Na pitanje što je to za što bi zemljoradnici trebalo da se opredijele kako bi imali siguran plasman plodova svog rada, iz udruženja kažu da su na vrhu prioriteta povrtlarske, ali i ostale kulture, poput recimo kukuruza ili soje.

Podsjetimo da su mnogi zvaničnici pozvali građane i kompanije da posiju sve raspoložive kompanije jer nije poznato kako će se razvijati situacija s pandemijom koronavirusa u BiH, kao i recesijom koja će uslijediti.

U cilju ublažavanja negativnih posljedica širenja virusa korona (COVID-19), Grad Trebinje i Agrarni fond pozivaju sve zainteresirane obitelji iz Trebinja koji nemaju obradivo poljoprivredno zemljište u svom posjedu da se jave radi besplatne dodjele parcela za povrtlarsku proizvodnju u tijeku ove godine.

Majevica raspolaže odličnim klimatskim uvjetima, potencijalima i resursima, a poljoprivreda, baš kao i turizam je jedan od mogućih strateških pravaca razvoja.

Da je ljubav prema rodnom kraju izuzetna i nemjerljiva potvrđuje priča dvadesetšestogodišnjeg Nedjeljka Bojkića iz sela Jablanica pored Lopara.

Za razliku od mnogih mladih ljudi koji sanjaju o odlasku u inozemstvo, ovaj mladi farmer odlučio je da ne napušta rodno selo i imanje i da ostane u svom rodnom selu te  osnuje uspješan biznis zasnovan na lokalnim resursima.  

Većina povrtlara u Glogonju sadi krumpir i kupus. Od krumpira pokrivaju troškove, a od kupusa ostaje zarada i to je računica kojom se godinama vode. Trenutno je cijena tog povrća od 20 do 30 dinara (30 do 50 pfeninga).

Ranije sorte već su stigle, dok će pojedini sačekati još desetak dana.

Ove godine pod kupusom je u tom mjestu oko 100 ha.

Godina je bila takva da je bilo potrebno mnogo zalijevanja, prskanja protiv plamenjače i crva, ali je rod dobar.

Tisuću tona industrijskog paradajza iz Hercegovine bit će otpremljeno ove godine kao dio prošle godine pokrenutog plana poljoprivredne proizvodnje za hrvatsku prehrambenu kompaniju Podravka.

Prošlogodišnji rezultati pokazali su kako je Hercegovina idealno podneblje za sadnju paradajza za preradu, a u ovoj godini proizvodnja je ugovorena s domaćom tvrtkom Marinada iz Mostara i njenim kooperantima.

Kako izvještava Večernji list BiH, na površini od oko 13 ha posađeno je više od 350 tisuća presadnica.

U BiH je u drugom kvartalu otkupljeno žitarica u vrijednosti od 740.940 KM, što je više za 57 posto nego u istom kvartalu prošle godine, dok je otkup krumpira povećan za 107 posto i bio je vrijedan 1.272.933 KM.

Otkup povrća u drugom kvartalu iznosio je 2.686.735 KM i veći je za 66 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je otkup voća povećan za 79 posto i iznosio je 5.982.650 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Muharem Suljović prije dvije godine imao je stabilan posao u državnoj firmi koji je ipak odlučio zamijeniti organskom proizvodnjom nadomak Sarajeva.

Tako je zajedno sa suprugom od običnog pašnjaka napravio imanje sa četiri plastenika i 1,2 hektara oranice, gdje su počeli uzgajati povrće i koke nosilje, a zatim su nabavili certifikate koji su potvrdili da se radi o organskim proizvodima.