poljoprivreda

U Brčkom bamiju uzgajaju najčešće ljudi srednje i starije životne dobi. Mladi se rijetko odlučuju na uzgoj zbog uvjeta proizvodnje koje zahtjeva bamija te zbog nepoznavanja financijske isplativosti. Prednosti bamije uvidjele su i vlasti te dale poticaj uzgajivačima bamije.

Njiva na kojoj su samo čovjek, motika i pčele čest je prizor u Brčkom. Na ovakvim parcelama se uzgaja bamija odnosno bamlja. Brčko je jedan od najvećih proizvođača bamije na Balkanu.

Zbog nestabilnog tržišta na koje je ranije znao plasirati i po 100 tona krumpira, Slavko se sve više opredjeljuje za alternativnu proizvodnju u plastenicima, pa čak i za uzgoj južnog voća.

Slavko Vranić, poljoprivredni tehničar iz Nove Topole u Bosanskoj Gradišci, s dugogodišnjim iskustvom, važio je za prvaka u proizvodnji krumpira, kukuruza i raznog drugog povrća.

Velika korist

Kako Branka Blagojević Ćorović, u sred Sarajeva, od biljaka, iz svoga vrta, pravi prirodnu kozmetiku? Zašto je tako važna kontrola hrane, pa i one iz ekološkog uzgoja?

Odlučili su se za bio proizvodnju, bez certifikata, jer smatraju da je svaki oblik kemije štetan.

Da je u rodnom kraju zrak najljepši i trava najzelenija, uvjerili su se Duška i Aleksandar Radovanović iz sela Riječani kod Laktaša.

Duška je licencirani računovođa i predavač engleskog jezika, a Aleksandar bravar.

Iako su njihova djeca trebala krenuti u školu u Njemačkoj, gdje su otišli trbuhom za kruhom, ova obitelj odlučila je da se vrati i osnuje svoje gazdinstvo.

Gotovo polovina izvoza zamrznutih malina ide za Srbiju, dok se ostatak izvozi u Njemačku, Francusku, Švedsku i druge zemlje zapadne Europe.

Dobre vijesti za bosanskohercegovačko gospodarstvo koje se našlo u krizi zbog pandemije.

Naime, prošle godine, unatoč brojnim poteškoćama, zabilježen za porast izvoza voća i prerađevina od voća iz BiH, a što u ovom vremenu ekonomskog sivila daje nadu u oporavak i utire stazu za nastavak dobrih vanjskotrgovinskih pokazatelja u ovoj godini, piše Večernji list BiH.

Vrste voća

Ideja je bila da se udruže manja poljoprivredna gazdinstva sa prostora Ugljevika za adekvatan i poboljšan plasman poljoprivrednih proizvoda, primarno voća, na tržištu.

U vrijeme kada sve veći broj mlađih građana napušta RS i odlazi u inozemstvo, grupa pet mladih osoba iz Ugljevika odlučila je da se okupi i oformi Poljoprivrednu zadrugu "Korijeni" sa ciljem stvaranja boljih uvjeta za lokalne poljoprivrednike.

U Ljubinju na oranicama planiraju sijati i jari ječam, jaru zob i krumpir, ali treba pričekati toplije vrijeme.

U Ljubinju, koje je nekada bilo najpoznatiji duhanski kraj u istočnoj Hercegovini, definitivno su odustali od sadnje duhana, jer organiziranog otkupa već godinama nema, a stanovništvo, iako živi uglavnom od poljoprivrede, okreće se na proizvodnju paprika i luka.

Cilj je ujediniti proizvođače i potrošače kako bi se transformirao sistem ishrane.

Generalna skupština UN proglasila je 2021. godinom voća i povrća.

Cilj je ujediniti proizvođače i potrošače kako bi se transformirao sistem ishrane.

Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, IYFV 2021. je jedinstvena prilika za podizanje svijesti o važnoj ulozi voća i povrća u ishrani, značaju zdravstvene sigurnosti hrane i zdravlja, kao i u postizanju ciljeva održivog razvoja.

Federalna vlada je ovom uredbom u tekućoj godini kao pomoć privredi izdvojila 90 milijuna KM.

Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada FBiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila Odluku o dodjeli financijske pomoći izvozno orijentiranim privrednim društvima, zadrugama, obrtima i drugim pravnim subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora u okolnostima pandemije COVID-19.

Merimu Kukić 27-godišnjakinju iz Jablanice je oduvijek zanimala proizvodnja hrane. Iz tog razloga, nakon sticanja diplome inžinjera poljoprivrede, odlučila se za obavljanje pripravničkog rada u Udruženju žena MOST koje se bavi poljoprivredom.

Njen intere za domaću i organsku proizvodnju nastavio je rasti.