poljoprivreda

Naše ponosne bh. dame su već stoljećima onaj fini, polirani stup obitelj. Mnoge su već desetljećima itekako zastupljene na estradnoj sceni, u svijetu filma, kazališta, umjetnosti, modnog biznisa, kako to i pristaje ženskoj ljepoti. Mjesta za sposobne žene našlo se i u politici, medicini, raznim administrativnim i organizacionim poslovima. A u srcu Hercegovine, zemlji oštrih kontrasta i milijun osebujnosti, imamo ni manje ni više nego uspješne – farmerice!

Proizvodi iz Hercegovine već idu za tržišta Europske unije, a o ozbiljnosti s kojom se krenulo u projekt dovoljno govori činjenica kako je u ovoj sezoni posađeno oko 1,2 milijuna presadnica, i to na pet lokacija, Ljubuški, Knešpolje, Biograci, Ljuti Dolac i Kruševo.

Vrijedne ruke Hercegovaca, koji su odlučili zajedno uzeti stvari u svoje ruke te pokušati podići iz pepela organiziranu poljoprivrednu proizvodnju na brojnim kraškim poljima, već postižu prve zapažene rezultate.

Za te svrhe su planirana sredstva u ukupnom iznosu od 150.000 KM.

Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku kojom se utvrđuju kriteriji za utrošak sredstava u vidu novčanih poticaja realizaciji pojedinačnih projekata iz oblasti poljoprivrede koji se ocijene značajnim za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području Kantona Sarajevo u 2020. godini.

Za te svrhe su planirana sredstva u ukupnom iznosu od 150.000 KM.

Tropski vrt Amela Bradarića u Liješnici kod Maglaja posjetila je ekipa akta.ba prije dvije godine, a razlog je bio prvi rod banane sorte musa basjo, koju je uzgojio iz sjemena. Ali otad se puno toga promijenilo u njegovom životu.

Palma iz Kine

U Liješnici i dalje uspijeva desetak vrsta banana, od kojih su neke visoke i sedam metara, ali i palme, na desetine vrsta katusa, juke, sibirski limun i ostali citrusi, bambus, dvadesetak vrsta agava, ukrasno grmlje, pa čak i kava, kao i palma iz Kine. Sjemena nabavlja iz cijelog svijeta.

Proizvodnja je smještena u Donjem Hotonju, Općina Vogošća, gdje možete kupiti organsko sjeme kako biste napravili baštu na vašem balkonu.

Istraživanje koje je proveo univerzitet u Teksasu, pokazalo je da pozitivne priče pomažu ljudima da bolje prihvate druge ljude, doprinose osjećaju pripadnosti zajednici i motiviraju pozitivne društvene promjene. Projekt "Greens", koji radi na principu društvenog poduzetništva, kroz svoje aktivnosti potiče integraciju osoba s poteškoćama u razvoju.

U samo jednome danu, ako je vrijeme toplo i zemlja zagrijana, šparoga izraste desetak centimetara. Stabljika se mora istoga dana ubrati jer, ako procvjeta, više ne može u prodaju. Ako su vremenski uvjeti idealni, ima dana kada se u polje mora i dva put dnevno.

Poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini često napominju da naša zemlja može podmiriti i do 80% vlastitih potreba za hranom.

Ukupan izvoz agroindustrijskog sektora BiH za prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 273.158.712 KM, što predstavlja povećanje za osam posto u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio 252.912.824 KM.

Uvoz sektora u tom periodu, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosio je 1.022.030.615. KM i veći je za 1,86 posto.

Nadležni poručuju da je, s obzirom na činjenicu da Bosna i Hercegovina uvozi čak 80 posto hrane, domaća proizvodnja od presudnog značaja u slučaju da zemlje izvoznici zatvore granice za izvoz svojih proizvoda.

Plastenička proizvodnja u semberskom i majevičkom kraju doživjela je ove sezone veliku ekspanziju. Nadležni ističu da su zasijane rekordne površine, a poljoprivrednici zadovoljno trljaju ruke, jer su potražnja za proizvodima i cijena mnogo bolje nego ranijih godina.

Filip Krvavac zajedno s još nekoliko poljoprivrednika iz okoline Čapljine odlučio je podijeliti stotine kartona salate Čapljincima ovih dana.

Kako kaže, obzirom da poljoprivrednici iz Dračeva, Višića, Dubrava i drugih sela nemaju gdje prodati svoje proizvode odlučio je uz minimalne troškove spriječiti bacanje ili, kako kaže, "šutanje" domaće salate koja se mora ubrati narednih desetak dana da bi se sadile nove kulture.

Na pitanje što je to za što bi zemljoradnici trebalo da se opredijele kako bi imali siguran plasman plodova svog rada, iz udruženja kažu da su na vrhu prioriteta povrtlarske, ali i ostale kulture, poput recimo kukuruza ili soje.

Ni kilogram domaćeg povrća ove godine neće propasti, uvjereni su poljoprivrednici.

Na pitanje što je to za što bi zemljoradnici trebalo da se opredijele kako bi imali siguran plasman plodova svog rada, iz udruženja kažu da su na vrhu prioriteta povrtlarske, ali i ostale kulture, poput recimo kukuruza ili soje.