mirovine

Kada bi svakog mjeseca u narednih 40 godina izdvajali 18,5% prosječne bruto plaće i ulagali u određeni fond s godišnjom kamatom 5%, po odlasku u mirovinu na svom računu  bi imali najmanje pola milijuna KM. 

žOva potencijalna svota novca sigurno bi bila ne samo dovoljna po odlasku u mirovinu preživjeti već i opustiti se, odnosno trošiti na putovanja i slično piše Glas Srpske.

Beneficirani radni staž (staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) povlastica je u mirovinskom sustavu koja omogućava raniji odlazak u mirovinu radnicima na fizički i psihički zahtjevnim, visokorizičnim poslovima. U praksi, za određeno razdoblje rada – naprimjer jednu godinu – radnicima se priznaje dodatni staž (maksimalno šest mjeseci za jednu godinu) što im omogućava ranije umirovljenje.

Prema podacima Federalnog zavoda za MIO krajem kolovoza ove godine 1.489 korisnika starosne mirovine nalazilo se u radnom odnosu. U Republici Srpskoj njih 8.053. 

Nijemci pokušavaju zatvoriti financijski jaz za mirovinu ulaganjem u privatne fondove, ali val inflacije u posljednje dvije godine ostavio je dubok trag.

Prema novom izdanju istraživanja koje je naručila osiguravajuća grupa Axa iz instituta YouGov, više od trećine njemačkih građana izdvaja manje za skrb u starosti. Udio onih koji istovremeno nešto plaćaju od lani je povećan s 32 na 37%.

U većini zemalja Europske unije uobičajena životna dob za odlazak u redovnu starosnu mirovinu je 65 godina. No produženjem životnog vijeka mnoge od njih podigle su granicu za umirovljenje ili to planiraju učiniti. 

Dob za odlazak u punu starosnu mirovinu u zemljama Europske unije kreće se od 62 do 67 godina, a trenutno u većini zemalja za to treba navršiti 65 godina.

Usvajanjem Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju prije nešto više od tri i pol godine u Federaciji BiH smanjena je minimalna granica za odlazak u mirovinu na 15 godina staža, ukinuta je dotada poznata prijevremena mirovina, ali je uveden termin izuzetne prijevremene starosne mirovine. 

Što slijedi po godinama

Prilikom isplate mirovina za srpanj/jul iz federalnog proračuna bit će izdvojeno dodatnih četrdesetak milijuna KM.

Odlukom Vlade Federacije BiH oko 275 tisuća korisnika Zavoda MIO uz srpanjsku će mirovinu dobiti jednokratnu novčanu pomoć u visini od 120 KM, piše Večernji list BiH.

Prethodili sastanci

Riječ je o umirovljenicima korisnicima Zavoda MIO koji mjesečno primaju do 478 KM mirovine.

Pomoć će dobiti i oko 100 tisuća korisnika ovog zavoda čija mjesečna mirovina prelazi navedeni iznos od 478 KM.

Jednoglasno je zaključeno da je prioritet očuvanje stabilnosti mirovinskog fonda i redovnost isplata, a što je postignuto mirovinskom reformom koju je provela ova vlada.

Umirovljenici u Federaciji Bosne i Hercegovine u kolovozu bi trebali dobiti jednokratnu pomoć, saznaje Klix.ba.

To je predložio premijer FBiH Fadil Novalić, a odluka bi uskoro trebala biti službeno obznanjena.

Najranije se u mirovinu može na Malti, a najduže se mora raditi u Irskoj, no četiri su države u kojima umirovljenici mjesečno primaju iznose o kojima hrvatski umirovljenici mogu uglavnom samo sanjati.

Prema podacima Europske komisije o umirovljenju, u Europskoj uniji trenutačno se u mirovinu najranije ide na Malti, i to u dobi od 62 godine, slijedi Latvija sa 62 godine i devet mjeseci te Češka, gdje muškarci u mirovinu mogu sa 63 godine, a žene između 58. i 62. godine života.

Upravni odbor na sjednici u ponedjeljak donio je odluku o akontativnom usklađivanju, a obuhvaćene su minimalne i zajamčene mirovine ostvarene i u 2018. godini, koje će se također povećati za 3,5 posto.

Sve mirovine, s izuzetkom najviših i mirovina ostvarenih u 2018. godini, povećat će se za 3,5 posto, priopćeno je iz Federalnog zavoda za Mirovinsko – invalidsko osiguranje (MIO).