Beneficirani radni staž (staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) povlastica je u mirovinskom sustavu koja omogućava raniji odlazak u mirovinu radnicima na fizički i psihički zahtjevnim, visokorizičnim poslovima. U praksi, za određeno razdoblje rada – naprimjer jednu godinu – radnicima se priznaje dodatni staž (maksimalno šest mjeseci za jednu godinu) što im omogućava ranije umirovljenje. U Bosni i Hercegovini ova vrsta staža ostaje važan instrument zaštite radnika u specifičnim industrijama, ali i postavlja pitanje: tko zaista zaslužuje ovu privilegiju i je li trenutni sustav održiv?
Zanimanja koja po svojim zakonima imaju beneficirani staž
Zanimanja kao što su policajci, vojska i demineri po svojim zakonima imaju eksplicitno propisanu odredbu prava na beneficirani radni staž. Zakon o deminiranju u BiH u svojim temeljnim odredbama navodi kako se deminerima vrijeme provedeno na poslovima deminiranja priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu. Zakon o policijskim službenicima također navodi kako policijski službenici imaju pravo na beneficirani staž po kojemu se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci službe, dok je za vojnike ovo pravo regulirano Zakonom o oružanim snagama. Druga kategorija zanimanja u FBiH obuhvaćena je Pravilnikom o radnim mjestima.
Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju jasno se definiraju dva ključna elementa za priznavanje beneficiranog staža. Prvi uključuje rad na posebno teškim, opasnim i štetnim poslovima, gdje radnici, čak i uz primjenu zaštitnih mjera, trpe negativne utjecaje po zdravlje. Drugi su specifična zanimanja u kojima upravo zbog njihove prirode i težine, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje djelatnosti.
u Pravilniku je navedena i oblast zdravstva, ali to ne znači kako je svaki radnik u zdravstvu i u svakoj zdravstvenoj ustanovi automatski kvalificiran za beneficirani staž, kažu u Ministarstvu.
"Kada je u pitanju zakon kao temeljni akt, on ne nabraja zanimanja niti radna mjesta, a time niti ograničava mogućnost neko radno mjesto ili zanimanje predvidjeti kao radno mjesto na kojemu se staž računa s uvećanim trajanjem. On daje osnovne elemente koja su to radna mjesta i kakve karakteristike moraju imati kako bi se u propisanom postupku, moglo tvrditi kako su to radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa u uvećanom trajanju, pojasnili su za Forbes BiH iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Drugim riječima, Pravilnikom su samo okvirno definirane oblasti u kojima može biti pokrenut postupak za priznavanje radnog mjesta s beneficiranim stažom, a one su: rudnici, crna metalurgija – željezare, namjenska industrija, kožarsko – prerađivarska industrija, tekstilna industrija, livnice i kovačnice, proizvodnja električne energije, grafička industrija, farmaceutska industrija, promet, šumarstvo, građevinarstvo, zdravstvo, umjetnička djelatnost itd.
"Pravilnik ne stavlja točku na nabrojane profesije, već ostavlja prostor i za druge poslove", objašnjava za Forbes BiH Kenan Spahić, pomoćnik ministra u Sektoru za mirovinsko i invalidsko osiguranje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i dodaje: "U Federaciji BiH teoretski postoji mogućnost pokrenuti postupak za svako konkretno radno mjesto – Bez obzira inicira li ga poslodavac, sindikat ili inspektor. Ishod zavisi od struke i točnih mjerenja specifičnih uvjeta rada.
Naprimjer, imate u Pravilniku navedenu oblast zdravstva, ali to ne znači kako svaki radnik u zdravstvu i u svakoj zdravstvenoj ustanovi ima po automatizmu pravo na beneficiju, odnosno kako je automatski "kvalificiran" za beneficirani staž. Svaka zdravstvena ustanova može pokrenuti postupak za određena radna mjesta, ovisno od procjene poslodavca, sindikata ili inspekcije. Nakon provedenih mjerenja i stručne procjene, utvrđuje se ispunjava li konkretno radno mesto uvjete za uvećanje staža ili ne.
Ponavljam, potencijalno ova mogućnost postoji u svim branšama, nije ograničena, kao u nekim drugim zemljama, samo na određene profesije. Mi smo naveli najčešće se to dešava u ovim oblastima, ali smo onda rekli u Pravilniku, utvrđivanje takvog radnog mjesta nije vezano za zanimanje, ne možete reći kako rudar ili pravnik ima pravo, nema, mora se provesti postupak, vidjeti postoje li štetni utjecaji, koliki su po postavljenim parametrima i onda se za svako radno mjesto teoretski može utvrditi ispunjava li uvjete ili ne.“
Zašto može policajac, a novinar ne?
Na pitanje zbog čega se smatra kako je neki policajac koji je veći dio radnog vijeka proveo pišući prometne kazne, pod većim stresom, te ga zakon prepoznaje kao kategoriju za beneficirani staž, od naprimjer novinara ili ratnog reportera koji izvještava o po život opasnim temama i koji se zbog intenzivnog rada u svojoj branši suočavaju sa rizikom pogoršanog zdravlja, u nekim slučajevima PTSP-a, pa i skraćenog životog vijeka, Spahić objašnjava kako to nije realno.
"Naš sustav, gdje netko može s 46 godina otići u mirovinu, ostao je kao relikt prošlog vremena. Nigdje osim kod nas to ne postoji,"
"Zakon predviđa računanje beneficije samo za efektivno vrijeme provedeno pod rizičnim uvjetima. Naprimjer, ako netko radi četiri sata administrativni posao, a četiri sata u uvjetima zračenja (na rengenu), samo se tih četiri sata na rengenu računa za beneficiju. Isto tako, novinar nije konstantno izložen opasnosti – jedan dio vremena izvještava sa terena, a drugi u uredu ili na manje rizičnim temama. Zakon je precizirao i to je pravilo u svim uporednim zakonodavstvima na svijetu, kako radnik tu vrstu rizičnog posla mora obavljati puno radno vrijeme, svaki dan i cijeli život. U suprotnom, svima bi se priznavale beneficije, što bi urušilo sustav,“ ističe Spahić, dodajući kako je pitanje beneficiranog staža kompleksno i svaka profesija ima svoje argumente.
"Raspakirati" sustav i redefinirati stvari
"Policija u Njemačkoj nema beneficiju – osim specijalnih jedinica. Pokušajte to objasniti našim policajcima. Njihov odgovor bi bio: ‘Probajte vi obući uniformu ako mislite kako je lako biti policajac.’ Naš sustav, gdje netko može sa 46 godina otići u mirovinu, ostao je kao relikt prošlog vremena. Nigdje osim kod nas to ne postoji," kaže Spahić.
Na opasku kako se stječe dojam kako je neophodno mnoge stvari u mirovinskom sustavu raspakirati i redefinirati, Spahić se slaže te dodaje kako je više od 20 godina u mirovinskom sustavu i dobro razumije kako funkcioniraju određene kategorije. Neke od njih su kaže, snažne i po pravilu dobiju šta žele, često bez stručne analize.
Kako izgleda postupak utvrđivanja ispunjava li određeno radno mjesto uvjete za beneficirani staž?
Prema pravilniku Federalnog ministarstva zdravstva i socijalne politike zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem podnosi poslodavac Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i to putem Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Uz zahtjev se dostavlja i potrebna dokumentacija, tj. analiza i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, akt o očevidu nadležne mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom određenog organa koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu u skladu sa propisima, kao i drugim mjerama koje mogu utjecati na otklanjanje i smanjenje štetnih utjecaja, te prijedlog odluke o radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.
Stručna ovlaštena organizacija ili institucija daje mišljenje o ispunjenosti uvjeta. Ova organizacija mora ispunjavati standarde kadrovske i tehničke opremljenosti, a procese nadzire odgovarajući inspekcijski organ kako bi se osigurala ispunjenost minimalnih uvjeta zaštite na radu, uključujući i smanjenje štetnih utjecaja.
Trošak za poslodavce
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju kako je postupak za poslodavce često složen i traži značajne troškove, a njegov ishod nije uvijek izvjestan. Ako se radno mjesto prizna kao radno mjesto s beneficiranim stažem, poslodavac ima obvezu trajnog plaćanja dodatnih doprinosa za takve radnike.
"Nema proizvoljnosti u ovom procesu", navode iz Ministarstva i dodaju kako su parametri utvrđivanja isti kao i svugdje u svijetu i njih je pod istim uvjetima utvrdila struka, počev od zdravstvenih pa sve do mikroklimatskih uvjeta na svakom radnom mjestu.
Ističu kako zakon propisuje kumulaciju različitih štetnih faktora koji traju kroz cijeli radni vijek i radno vrijeme.
Trend u svijetu je, navode, smanjenje privilegija poput beneficiranog staža jer se standardi zaštite i radnih uvjeta stalno unaprjeđuju. "Takav primjer imamo, kod radnog mjesta radnika u tiskarama, gdje se radilo s olovom. Danas se radi digitalni tisak pa su uvjeti rada značajno bolji ili primjer rada zdravstvenih radnika na radiologiji koji u današnje doba imaju "štetno zračenje" u visini u kojoj ga ima mobilni telefon kojeg svakodnevno upotrebljavamo". Naglašavaju kako svi poslodavci mogu i trebaju imati izrađene akte o procjeni rizika za svako radno mjesto, a u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.
Federalnog Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (FZMIO) nema evidenciju koliko je isplaćenih mirovina s beneficiranim radnim stažom.
"Mi mirovine evidentiramo po vrsti prava - kao starosne, obiteljske ili invalidske, i po zakonu po kojem je ostvareno pravo, Zakon o MIO, Zakon o policijskim službenicima, Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju itd. Je li u nečijem stažu bilo beneficija, ne evidentiramo kako bi mogli reći – ovoliki je broj korisnika sa beneficiranim stažom", kaže za Forbes BiH Tomislav Kvesić, samostalni stručni suradnik za odnose s javnošću FZ MIO/PIO.
Kada je riječ o obračunavanju bodova kod izračuna mirovine, sve one se kaže Kvesić, računaju na jednak način, usporedbom plaće osiguranika s prosječnom plaćom u toj godini, za svaku godinu staža.
"Policijski službenici imaju pogodnost jer im se uzima pet najpovoljnijih godina kod izračuna godišnjeg osobnog koeficijenta. Oružane snage imaju nešto drukčiji način izračuna, koji nije po bodovnom sustavu", kaže on.
Zašto je Zakon o doprinosima problematičan
Kenan Spahić posebno ističe problem u Zakonu o doprinosima, koji je u nadležnosti Ministarstva financija.
"Kada neko ima staž s uvećanim trajanjem, na primjer, za jednu godinu se nekome može najviše računati godina i pol. Prema važećem Zakonu o doprinosima, svaki osiguranik u FBiH za jednu godinu plaća 23 posto doprinosa za MIO, dok se za dodatnih pola godine, koji predstavlja beneficiju, plaća samo 6%. To nije odgovarajuće – trebalo bi se plaćati pola od tih 23%, kako bi se izbjegli gubici za MIO fond," objašnjava Spahić.
Prema njegovim riječima, ovakav sustav često ohrabruje poslodavce koristiti beneficiju, jer plaćaju samo 6% za dodatni staž, umjesto pune stope doprinosa, što negativno utječe na financiranje MIO fonda.
Spahić naglašava važnost razlikovanja mirovina ostvarenih po beneficiranom radnom stažu i povlaštenih mirovina. Povlaštene mirovine su mirovine po povoljnijim propisima, gdje su pojedinci ostvarili mirovinu bez obzira na dužinu staža – naprimjer, zaslužne boračke kategorije, uvjetno rečeno, to znači kako netko može imati veću mirovinu nego što je bila njegova plaća," objašnjava. Ovakve mirovine, prema Spahiću, značajno opterećuju mirovinski fond jer omogućavaju i danas mirovine poput one od 2.800 KM za generale bez obzira na radni staž. Mirovine ostvarene po beneficiranom stažu s druge strane su redovne mirovine, te nisu povlaštene u smislu izračuna, one su povlaštene samo u smislu spuštanja granice i ranijeg odlaska u mirovinu.
Slična pravila i u RS-u
I u Republici Srpskoj u staž osiguranja s uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno obavljati svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stupnju uvećanja staža, a sve rješenjem utvrđuje Ministar.
"Na osnovu uvida u Matičnu evidenciju Fonda o osiguranicima uočava se kako su najčešće korisnici koji imaju staž s uvećanim trajanjem iz djelatnosti rudarstva, metalne, kemijske i drvo-prerađivačke industrije, sektora sigurnosti…“, kažu za Forbes BiH iz Fonda MIO Republike Srpske.
Zahtjev za njihovo utvrđivanje može podnijeti poslodavac, inspektor rada, sindikat i zainteresirani radnik. Zakonom o MIO propisano je kako se, pored navedenog, u beneficirani staž računa vrijeme koje je osiguranik radio kao: osoba s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, vojni invalidi od 1. do 6. skupine, civilni invalid rata od 1. do 6. skupine, a također, postoji kategorija osoba koja stiču pravo odlukama zakonodavnog organa (demineri, čuvari zatvora, vojska).
Stupanj uvećanja staža ovisi od prirode posla i može iznositi do 50%, što znači kako 12 mjeseci rada može biti računato kao 18 mjeseci staža. Starosna granica za umirovljenje može se snižavati za ukupno uvećanje staža, ali maksimalno do 55 godina starosti. Radna mjesta s beneficiranim stažom podliježu reviziji svakih pet godina, a postupak i uvjeti propisani su pravilnikom Ministarstva.
Što kaže psihologija
Psiholog prof. dr. Mirna Marković ističe kako neka zanimanja s pravom spadaju u kategoriju zanimanja sa beneficiranim radnim stažom, ali je, s obzirom na promjene u organizaciji rada, očekivanjima i zahtjevima tržišta, pa samim tim i prema radnicima određenih zanimanja, koji postaju sve kompleksnija, sasvim primjereno, čak i nužno proširiti definicije "teškog, opasnog, po zdravlje štetnog posla".
Napominje kako pored općeg utiska i potrebe zaštititi određena zanimanja, koja su pod većim rizikom od sagorijevanja, poput npr. socijalnih radnika i stručnjaka za socijalnu skrb i stanovanje, savjetnika u oblasti mentalnog zdravlja i drugih medicinskih radnika (medicinske sestre, kirurzi), medijskih radnika (reportera), radnika iz oblasti obrazovanja, advokata, itd., društvo traži ozbiljan, odgovoran pristup u provedbi metodologije utvrđivanja činjenica određenog zanimanja, kako bi bilo koje od njih eventualno bilo kandidrano na popis zanimanja s beneficiranim radnim stažom.
"Kao psiholog duboko vjerujem kako bi nakon provedbe istraživanja o efektima "sagorijavanja" ljudi u određenim zanimanjima došli do frapantnih financijskih pokazatelja (i sada postoje istraživanja koja govore u prilog tome) za koje bi se moglo ispostaviti kako, dugoročno gledajući, značajno nadvisuju one koji su potrebni za isplatu beneficiranog radnog staža. Čak i da nije tako, kao društvo smo u obvezi, i na ovaj način, ukazivati poštovanje i prepoznavanje zanimanja koja su pod većim rizikom od "sagorijevanja", govori Marković.
Forbes BiH | Manager.ba
