Kada bi svakog mjeseca u narednih 40 godina izdvajali 18,5% prosječne bruto plaće i ulagali u određeni fond s godišnjom kamatom 5%, po odlasku u mirovinu na svom računu bi imali najmanje pola milijuna KM.
žOva potencijalna svota novca sigurno bi bila ne samo dovoljna po odlasku u mirovinu preživjeti već i opustiti se, odnosno trošiti na putovanja i slično piše Glas Srpske.
Do ove zanimljive i primamljive sume može se doći jednostavnim matematičkim računom. Kao ulazne faktore Glas Srpske uzeo je prosječnu neto plaću od oko 1.500 KM. Prema važećim zakonima stopa izdvajanja za mirovinsko i invalidsko osiguranje u RS je 18,5% na bruto plaću, to znači kako poslodavac svakog mjeseca po ovom osnovu u Fond MIO uplaćuje oko 400 KM.
Na godišnjoj razini to je 4.800 KM. Kada bi se izračunalo za razdoblje od 40 godina radnog staža, što je jedan od uvjeta za odlazak u mirovinu, dolazimo do 192.000 KM. U prijevodu, toliku svotu novca u mirovinski sustav uplati svaki spomenuti radnik prije završetka radnog vijeka. Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna mirovina je oko 880 KM.
Prema službenim podacima prosječno doba umiranja za muškarce je 72 godine, a žene 78 godina. Pošto je gornja granica za odlazak u starosnu mirovinu 65 godina, to znači kako oni koji odu u mirovinu u njoj prosječno uživaju 7 do 13 godina. Od 192.000 maraka, koliko su uplatili u mirovinski fond, po prestanku radnih obaveza iskoriste smao 74.500 do 127.000 KM.
Ova matematika pokazuje kako dobar dio novca, koji se tijekom radnog vijeka uplati po ovom osnovu, radnik po odlasku u mirovinu uglavnom ne iskoristi, ali je tako, uostalom, i koncipiran trenutni mirovinski sustav, koji funkcionira na takozvanoj međugeneracijskoj solidarnosti.
Međutim, ako bi kojim slučajem netko spomenutih 18,5%, odnosno 400 KM od bruto plaće svakog mjeseca uplaćivao u neki fond koji bi imao pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od, recimo, 5% - na kraju bi u ovom "mirovinskom“ crnom fondu za staračke dane imao oko 600.000 KM, a što bi mu osiguralo neuporedivo bolji i bezbrižniji život. Ako u ovu računicu uključimo i logičnu pretpostavku kako će u narednih 40 godina plaće rasti, pa samim tim i razina izdvajanja, ovaj fond bi u konačnici mogao iznositi čak 900.000 KM.
Financijski stručnjak i savjetnik, te bivši broker sa WallStreeta Vladimir Đukanović kaže kako u skoro svim balkanskim državama odlazak u mirovinu nesumnjivo predstavlja veliki financijski šok. Smatra kako bi ljudi u trenutnim okolnostima trebali ozbiljnije razmišljati o budućnosti i životu u trećem dobu jer je, ističe, samo pitanje vremena kada će državni mirovinski fondovi kolabirati. Kao veliki problem navodi to što su mirovinski fondovi poput protočnih bojlera jer su koncipirani nigdje ne ulagati dobijeni novac, već ga samo prosljeđivati.
- Oni se po pravilu nalaze u deficitu i razlika se vrlo često namiruje iz drugih izvora, pa i onih proračunksih. Ova činjenica najbolje ukazuje kako čitav ovaj sustav nije dobar. Nije održiv. Zašto? Odgovor je jednostavan. Na jednog umirovljenika dolazi nešto više od jednog radnika. Minimalni broj je četiri, a optimalan pet na jednog umirovljenika kako bi sve moglo funkcionirati bez ikakvih problema. Je li tako nešto mogućno? Mislim nije. Demografska slika je katastrofalna. Djeca se slabo rađaju, a mladi sve više odlaze. I što kada dođemo do situacije kada odnos radnik - umirovljenik, bude jedan - jedan? Što mislite, kakav će životni standard imati umirovljenici? Nikakav - upozorava Đukanović.
Što je onda rješenje? Kaže kako je ono relativno prosto. Kao jednu od najboljih opcija navodi da država prepusti građanima sami upravljati novcem koji je do sada uplaćivan za mirovinsko osiguranje. Pojašnjava kako postoje razni investicijski fondovi koji jamče dugoročni godišnji prihod od pet posto na uložena sredstva, ali čak i deset, kao što je u slučaju indeksa najvećih američkih kompanija.
- Ako svakog mjeseca uplatite 200 eura, za 40 godina ćete u prvom slučaju imati 300.000, a drugom nešto manje od 1,2 milijuna eura. Ovu matematiku je lako provjeriti, jer se na internetu nalaze mnogobrojni kalkulatori složene kamatne stope. I to je surova realnost koja pokazuje koliko balkanske narode košta što su dio prevaziđenog mirovinskog sustava, baziranog na solidarnosti. On je možda nekada bio dobar, ali ne i danas. Ogroman novac desetljećima odlazi u vjetar. Vrijeme je da se svi razbude i počnu razmišljati praktično i ekonomski - poručio je.
Glas Srpske | Manager.ba
