magarci

Dok većina poljoprivrednika u Krajini ulaže u tradicionalne grane stočarstva poput uzgoja ovaca ili goveda, Hasan Grahović iz Velike Kladuše odlučio se na nesvakidašnji potez – uz ovce i krave, u svoje je domaćinstvo uveo i magarce (kenjce). Ono što je u početku bila praktična potreba danas je preraslo u ozbiljan uzgoj s deset grla. 

Hasan pojašnjava kako je prvotna ideja bila jednostavna – nabaviti nekoliko magaraca kako bi mu olakšali posao sa stadom ovaca tijekom jeseni i terenskih ispaša.

Uzgoj magaraca i proizvodnja magarećeg mlijeka sve je prisutnija u Bosni i Hercegovini. Jedna takva, "Mini farmica", nalazi se podno Motajice. Obitelj Brusojević, Marina i Damjan, prošle godine su na imanju nedaleko od Srpca, na granici s Derventom, podigli svoju malu farmu magaraca i koza. 

"Prvo smo kupili magarca, a kada smo vidjeli koliko djeci prija brinuti se o njemu, nabavili smo ih još. Sada imamo tri magarice, jednog magarca i troje mladih", ističu Brusojevići, koji farmu razvijaju sa svoje troje djece.

Magarci (u Hecegovini kenjci, op. Manager.ba) su zlatne koke, proizvodi pa i nusproizvodi tih životinja bude zanimanje. Kupci žele suvenir magarećeg izmeta za sreću i ne pitaju za cijenu, iako je i ona, slijedeći inflacijske trendove, fino porasla, piše dopisnik austrijskog Kleine Zeitunga. 

Ono što Hydru izdvaja od ostalih otoka Egejskoga arhipelaga omiljeni je način prijevoza njegovih stanovnika. 

Otok Hydra na prvi se pogled ne razlikuje od susjednih otoka. Kao i drugi otoci u Egejskom moru, ima kamenite ulice, zrak ispunjen jasminom i prekrasan pogled na svjetlucavu plavu vodu koja ga okružuje.

Ono što Hydru izdvaja je omiljeni način prijevoza njegovih mještana. Umjesto galame sirena, prihvatili su ritmični zvuk konjskih kopita.

Farma magaraca u Zavidovićima, jedina registrirana u BiH, u narednom periodu planira dalji razvoj, a prva ulaganja odnosit će se na sadržaje etno turizma.

U toku je preuređenje ljetnikovca u restoran domaće hrane, a za kraj 2019. planirana je i gradnja etno sela.

Vlasnik farme Alen Jusupović ističe da je još rano govoriti o budućem izgledu etno sela, ali da će vjerojatno biti u duhu ruralnog turizma i tradicije tog kraja.