Bojan Šunjić

Kako je mali vinar iz Hercegovine postao svjetska klasa

Prije petnaestak godina, jedan stari vinar iz Hercegovine vidno se naljutio u razgovoru s uglednim gostima iz glavnoga grada koji su hvalili njegov chardonnay. "I što ću ja sa njim? Trebam se boriti sa cijelim svijetom koji uzgaja chardonnay i nikada neću ni primirisati vrhu. Al' nek svi oni probaju uzgojiti žilavku pa ćemo vidjeti čija je bolja."

 

Hrvatski

Znate li tko je donio industriju i mnoge današnje poljoprivredne kulture u BiH?

Prvi industrijski pogon u Bosni i Hercegovini počeo je raditi 1848. godine. Bila je to pilana u Blagaju kod Mostara. U isto je vrijeme u Hercegovini počela organizirana proizvodnja riže, duhana, agruma, vinove loze, maslina, duda... Za sve je zaslužan jedan čovjek, reformator i vakif, hercegovački vezir Ali paša Rizvanbegović. 

Hrvatski

Nit' je smilje, nit' solari ... Hercegovački novi unosan biznis

Turizmu je u Hercegovini, izuzimajući Međugorje, desetljećima nedostajalo "ono malo". Imala je Hercegovina i unikatno prirodno i znano povijesno nasljeđe i hotelske perjanice i tradiciju ali... 

 

Turizam u Hercegovini živi i "radi" već desetljećima. Od kada su hanove zamijenili hoteli, ponuda smještaja i prenoćišta postala je sastavni dio gospodarskog života. Hotel Neretva, pa Bristol, pa Ruža, do današnjeg hotela Mepas, sve redom perjanice, utkali su dio po dio tradicije u iznajmljivanje smještaja kao dio turizma. 

 

Hrvatski

Mostaru se dogodila "Nova godina", je li ju iskoristio?

Dobra posjećenost Mostaru za doček Nove godine mogla se naslutiti. Internetski prodajni kanali cijene smještaja dizali i za čak 200% više od cijena u srcu sezone. No, je li smisao turizma samo u dobroj posjećenosti? 

 

Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba

 

Lokalne vlasti hvale se posjećenošću i brojkama dočeka Nove godine u Mostaru. Neki spominju dva ili tri, neki sedam ili osam desetaka tisuća, ali svi se slažu - nikada više gostiju u Gradu i nikada više ljudi na javnom dočeku. 

Hrvatski

Stoljetni biljezi i jednodnevni vandali

 

Negdje gore, daleko od gradova, skriveni na okrajku Hercegovine, ponad Neretve, podno Visočice, Bjelimići su. U kolijevci od šume, po zelenoj se postelji na suncu baškare zaseoci Odžaci, Ježeprosina, Luka. Jedan do drugoga, držeći se bistrom Rijekom, uživaju u jutru uz cvrkut ptica i zvonjavu stada iz daljine. Žive, neki svoj, spokojan život

 

Piše: Bojan Šunjić

 

Hrvatski