Bojan Šunjić

Nije to bila izgradnja nekog ogromnoga grada, utvrde, velikoga vinograda ili umjetnoga jezera. Bilo je nešto puno veće... 

Riječ bajyr (ili bajir) dolazi iz turskog jezika i označava brijeg, uzbrdicu, strminu ili obalu. Udomaćila se u hrvatskom jeziku pa se često diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine koristi u obliku "bajer" za označavanje jezera, umjetnih akumulacija ili zemljanih intervencija na rijekama.

Najpoznatiji hercegovački bajer, i najveći, onaj je kod Ljubuškog.

Svjetski dan turizma je i prilika osvrnuti se i odrediti gdje je to Bosna i Hercegovina na turističkoj mapi svijeta? Odmakla je daleko u posljednjih deset godina. 

Vikend hvalisanje premijera Kantona Sarajevo zorni je primjer sve češće prakse uvođenja neravnopravnosti vlasništva i još ustaljenije prakse bacanja prašine u oči kako se to radi zbog građana i "investitora" i "obveze stvaranja ambijenta koji potiče energetsku tranziciju, sigurnost i održivost"... 

Na svakom polju mala mjesta. U svakom mjestu mala vinarija. Upravo to "malo" i modernim netaknuto brzo će vas uvjeriti zašto je posjet Pelješcu pun vrijednosti. 

Microsoftovo izvješće Work Trend Index 2025 najavljuje i dokazuje kako će tvrtke pioniri u primjeni nove organizacije rada koja kombinira ljudsko vodstvo i AI agente obilježiti novu eru dinamike radne snage. 

Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba 

Radnici koji sačuvaju radno mjesto imat će veću plaću ali i plaćati više u fondove i proračun, kojim ne raspolažu. Poslodavci će plaćati više i radnicima i državi u fondove i proračun, kojim ne raspolažu. Onima na "državnim jaslama" će se povećati i plaća i, nadaju se, proračun kojim oni i raspolažu...

Vlada Federacije BiH, navodno radi boljeg položaja radnika, povećala je iznos minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM bez nužnih poreznih reformi i tako, doslovce preko noći, ne samo dovela do ruba nego i gurnula gospodarstvo preko ruba!

Zemlje poput Španjolske, Italije, Hrvatske, Grčke, Turske,... desetljećima prije nas su ulagale u turističku infrastrukturu i promociju. No nekih se stvari, koje su im do jučer donosile rast žele što prije odreći? Postale su im težak i preopasan teret.  

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve pitke vode. Smatra se kako su dovoljne za nekoliko desetljeća, ali nisu neiscrpne i lako se zagade. Mnoge su, nažalost, već nepovratno zagađene. 

Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba 

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2010. godine proglasila je "pravo na sigurnu i čistu pitku vodu te higijenske uvjete" kao "ljudska prava". Ta prava obvezuju sve države svijeta raditi na postizanju univerzalnog pristupa vodi i higijenskim uvjetima za sve. 

Prije petnaestak godina, jedan stari vinar iz Hercegovine vidno se naljutio u razgovoru s uglednim gostima iz glavnoga grada koji su hvalili njegov chardonnay. "I što ću ja sa njim? Trebam se boriti sa cijelim svijetom koji uzgaja chardonnay i nikada neću ni primirisati vrhu. Al' nek svi oni probaju uzgojiti žilavku pa ćemo vidjeti čija je bolja."

Prvi industrijski pogon u Bosni i Hercegovini počeo je raditi 1848. godine. Bila je to pilana u Blagaju kod Mostara. U isto je vrijeme u Hercegovini počela organizirana proizvodnja riže, duhana, agruma, vinove loze, maslina, duda... Za sve je zaslužan jedan čovjek, reformator i vakif, hercegovački vezir Ali paša Rizvanbegović.