Gost Kluba menadžera je Senad Šantić, suosnivač ZenDev-a, Mostar.

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Vrli novi svijet je privlačan za nas iz zemalja u razvoju. Svjetla velegrada, uređeni sustavi i veličine različitih tržišta su legitiman razlog za napustiti BiH. Ipak, većina onih koji su živjeli i radili vani, tvrde da su najslađe pobjede one na domaćem terenu. Naš današnji sugovornik je imao priliku živjeti u Švedskoj i raditi u San Franciscu. Na kraju, presudili su korijeni pa je s kolegom osnovao informatičku firmu u Mostaru. Upoznajte Senada u nastavku.

Rođen u Mostaru 1988 godine, odselio u Švedsku sa obitelji 1993. godine. Odrastao sam i školovao se u Švedskoj. Završio Informatički fakultet u Göteborgu (bachelor), zatim sam magistrirao na istom fakultetu na smjeru poduzetništva i biznis dizajna. 

Izvršni ste direktor i suosnivač kompanije ZenDev. Kako je tekao Vaš karijerni put prije osnivanja vlastite kompanije?

Od mladih nogu sam znao da želim da pokrenem nešto svoje u budućnosti.

Čim sam počeo studirati informatiku, istovremeno sam pokrenuo svoju prvu firmu, u kojoj sam pravio različite servisne web stranice s kojima sam preko oglasa zarađivao novce.

Na primjer, napravio sam jednu web stranicu za ljude koji nisu sigurni kako koristiti određenu riječ u rečenici, oni mogu upisati tu riječ na mojoj web stranici i dobiti primjere rečenica.

Ta web stranica je do današnjeg dana imala preko 50 milijuna posjeta.

Kada sam završio tri godine informatike otišao sam u SAD, točnije, u San Francisco i radio tamo za jednu informatičku firmu godinu dana.

Poslije sam se vratio u Göteborg na magistarske studije.

U sklopu studija me jedan od profesora kontaktirao da li sam zainteresiran da zajedno sa njim pokrenemo novu firmu koja ima za svrhu da napravi jednu mobilnu aplikaciju za evaluiranje školstva u Švedskoj.

Ja sam pristao. Tri godine sam programirao i pravio aplikaciju za tu kompaniju.

Nakon toga sam odlučio da pokrenem novu firmu u BiH s kolegom Nikolom Mirković.

Na kojim principima se temelji uspjeh vaše relativno mlade kompanije? Po čemu ste drukčiji od ostalih IT kompanija?

Mi kao i većina informatičkih firmi u BiH radimo prema inozemstvu.

Radimo mnogo na E-commerce rješenjima (podrška kompanijama koje prodaju rade putem interneta).

Imamo velik fokus na radnike i njihovo zadovoljstvo, s filozofijom da ako mi naše radnike pazimo, oni će paziti naše klijente.

Osim toga učimo naše radnike da im fokus bude razumijevanja biznis modela naših klijenata na prvom mjestu, a zatim i  kako tehnički rješavati njihove probleme.

Na koje projekte ste posebno ponosni? Možete li izdvojiti neke?

Cargotec je jedan od naših klijenta.

To je firma koja zapošljava preko 13 000 ljudi širom svijeta.

Za njih smo napravili jednu mobilnu aplikaciju koja validira kvalitetu mašina koje su namijenjene za prenošenje tereta u lukama.

Naša aplikacija je unutar Cargoteca dobila nagradu za najbolju inovaciju godine za firmu.  

Imate li savjet za mlade koji dvoje između otići iz države ili ostati i pokrenuti 'nešto svoje’?

Tko želi po svaku cijenu da ide “da vidi svijet”, rekao bih mu da ide.

I ja sam s 20 godina otišao u San Francisco da vidim svijet.

Tko želi da pokrene svoj biznis ovdje, mislim da je to super, ali također tim ljudima treba i pomoći.

Za mnoge informatičare mislim da fali iskustvo iz biznisa, jer smo toliko dugo godina država u koju se šalju informatički poslovi ali se biznis razvija i odvija negdje drugo.

Mi hoćemo da im pomognemo i imamo u planu da pokrenemo svoj inkubator koji će i educirati omladinu s jedne strane, ali i dati im kontakte da svoje proizvode mogu plasirati na strano tržište, što mislim da je jedna od glavnih stvari sto trenutno koče omladinu. 

Je li pandemija, koja je zaustavila cijeli svijet, promijenila način djelovanja Vaše kompanije i ako jest, na koji način?

Mi smo imali sreću sto nam je fokus firme E-commerce, a to je jedan od sektora koji je rastao u toku korone.

Također je Švedska, koja je naše glavno tržiše, morala se adaptirati tako da se mnogi poslovi rade remote zbog deficita radne snage, što je dobro utjecalo na nas posao, a istovremeno se za mnoge u Švedskoj to pokazalo kao dobra opcija.   

Na što ste najviše ponosni u dosadašnjem životu? 

Ponosan sam na sebe što sam toliko puta u životu uspio ignorirati strah da bih išao ka svojim ciljevima, a ponajviše onda kada je bilo vrijeme da se ZenDev pokrene.

Danas kada pogledam našu cijelu ekipu u ZenDev kancelariji u Mostaru (a uskoro i u Sarajevu), po nekad mi je nerealno što smo uspjeli napraviti zajedno.

Istraživanja pokazuju kako uspješni ljudi redovno čitaju. Kakvi ste vi po pitanju čitanja i možete li nam preporučiti najdražu knjigu?

Da, mada uglavnom slušam knjige u audio formatu.

Češće mi je u autu neka knjiga na zvučniku nego muzika.

Teško je izabrati jednu, za jednostavno čitanje tko je mlad, rekao bih “Bogati otac, siromašni otac”.

Onda “Bad Samaritans” mi je puno proširila vidike, i nedavno knjiga koja me oduševila i koju sam čitao jer imamo ambiciju da pokrenemo svoj inkubator jeste “The launch pad: Inside Y combinator”.

Gdje se vidite za 10 godina?

Ambicija mi je da za 10 godina napravimo jaku mikro kulturu “start up” svijeta u BiH.

Kao mala zemlja nikada nećemo moći pobijediti borbu “brojki”, zato moramo naći svoju nisu i biti jako dobri u tome sto radimo.

Ambicija mi je da prenesem znanje biznisa u IT sektoru omladini, ali mislim da i prije toga, moraju vidjeti primjere kako su druge lokalne firme uspjele napraviti software riešenja koja su afirmirana na globalnom tržištu, zato nam je prvi korak da pravimo svoje produkte i servise, a ne da samo budemo još jedna konzultantska firma. 

Koja je za vas definicija uspješnog menadžera?

Osoba koja uspijeva različite ljude, sa različitim pogledima na svijet, različitim sistemima vrijednosti, uklopiti na način da svi zajedno rade usredotočeni ka istom cilju poštujući svoje međusobne razlike, za mene je uspješan menadžer.