"Katastrofa u rujnu nije samo ubila ribe, već je uništila kompletan život u tom dijelu", upozorili su znanstvenici.
Najvrjedniji dio Neretve doživio je ekološku katastrofu kada je u rujnu iz HE Ulog ispuštena voda osiromašena kisikom, usmrtivši sve oblike života na pet kilometara toka rijeke. Cijenjeni europski i domaći znanstvenici predstavili su dokaze koji ukazuju kako se ovakvi incidenti mogu ponoviti ako se ne uvede hitan nadzor, zabrani vršni režim rada i osigura strogo poštivanje ekoloških dozvola, priopćeno je iz Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT.
Zastrašujući prizori
Naime, 12. rujna ove godine došlo je do masovnog uginuća živog svijeta u dužini od oko pet kilometara gornjeg dijela toka Neretve, neposredno ispod hidroelektrane Ulog kod Kalinovika koja presijeca najvrjedniji i ranije netaknuti dio Neretve.
"Prizori s lica mjesta bili su zastrašujući - stotine uginulih jedinki ugroženih vrsta poput mekousne pastrmke i bjelonogog roka, uz intenzivni miris pokvarenih jaja, što ukazuje na pojačano prisustvo sumporvodika i ozbiljan nedostatak kisika. Ključni problem mogao bi biti u režimu rada HE Ulog, za koji je propisano kako mora biti protočni, dok provedena neovisna analiza ukazuje kako je upravo prekomjerno ispuštanje vode osiromašene kisikom iz akumulacije izravno izazvalo nastanak smrtonosnih uvjeta za osjetljive vrste, na što upozoravaju i znanstvenici koji su obavili terenska i detaljna naučna istraživanja nakon spomenutog masovnog pomora", navedeno je u priopćenju.
Profesor Gabriel Singer sa sveučilišta u Innsbrucku detaljnije objašnjava uzrok posljednje ekološke katastrofe: "Mjerenja koja smo izvršili 28. rujna 2025. godine, 16 dana nakon pomora ribe, potvrdila su kako je uzrok pomora ispuštanje niske vode osiromašene kisikom. HE Ulog je pravi primjer kako ne treba realizirati hidroenergetske projekte: Ove uočljive posljedice bile su predvidive i na osnovu očekivane stratifikacije akumulacije tijekom ljeta i trenutnog operativnog režima te nisu kompatibilne s ekološkim zdravljem Neretve".
Nisu ubijene samo ribe
Akademik Muriz Spahić, umirovljeni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i vodeći hidrolog u Bosni i Hercegovini, ističe kako očuvanje okoliša obvezno treba biti uvršteno u planiranja razvoja energetskog sektora.
"Naš cilj je neka ovaj slučaj posluži kao primjer kako energetski razvoj mora biti u ravnoteži s očuvanjem okoliša, te odluke donose temeljem znanstvenih činjenica, a ne kratkoročnih komercijalnih interesa. Neretva je jedan od najvrjednijih ekosustava jugoistočne Europe, a njena zaštita je zajednička odgovornost svih nas", poručio je Spahić.
Znanstvenici, koji su obavili spomenuto istraživanje, naglasili su važnost poštivanja svih odredbi ekološke dozvole za HE Ulog, odnosno zatražen hitni pregled i revidiranje Studije utjecaja na okoliš i ostalih dozvola kako bi se spriječili novi katastrofalni utjecaji. U konačnici, ključno je onemogućiti problematični vršni rad ovog objekta, uz uvođenje kontinuiranog monitoringa i izvještavanja u realnom vremenu o razini akumulacije, ispustima vode, koncentraciji kisika i temperaturi cijelim dubinskim profilom i nizvodno.
"Katastrofa u rujnu nije samo ubila ribe, već je uništila kompletan život u tom dijelu, uključujući i vodene insekte, mekušce itd. Ako se dozvoli hidroelektrani Ulog nastaviti ilegalno raditi u vršnom režimu, izazivajući gotovo svakodnevne oscilacije razine vode nizvodno, razorna šteta neće biti ograničena samo na dio toka ispod elektrane, već će populacije riba u cijeloj Neretvi, sve do Konjica, pretrpjeti nepopravljivu štetu", izjavio je Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatch, organizacije koja godinama na Balkanu provodi kampanju Save the Blue Heart of Europe.
Kontroverze od početka
Izgradnju HE Ulog, investitora EFT Group, prate kontroverze od samog početka, navodi se u priopćenju i dodaje kako su, osim činjenice kako se izgradnja odvijala na, u geološkom smislu, nestabilnom tlu, problematični su stalna pomjeranja rokova za realizaciju i izmjene i dopune tehničkih karakteristika. U počecima izgradnje došlo je i do pogibije dvojice radnika, uslijed obrušavanja većih količina materijala. Na ove opasnosti upozorava i Azra Berbić aktivistkinja Fondacije ACT, organizacije čija je žalba dovela do poništenja vodne dozvole za HE Ulog, u ožujku 2025. godine.
"Pitanje zaštite naših rijeka i voda nije nacionalno niti etničko pitanje, ne pripada ni jednoj političkoj opciji. Zaštita rijeka, prava na vodu, izuzetno bogatog i jedinstvenog biodiverziteta, ključno je za opstanak kako svih ljudi koji žive u našoj zemlji tako i cjelokupnog živog svijeta koji ovisi o našim rijekama. Štiteći Neretvu, Unu, Plivu, Vrbas, Drinu, sve naše rijeke, ne štitimo samo živi svijet u njima već i budućnost opstanka naroda na ovim prostorima.
Znanstvenici iz cijele Europe su prethodnih godina istražujući biodiverzitet u gornjem toku Neretve otkrili potpuno nove vrste za BiH i za svjetsku znanost. Neretva i njene pritoke su pored toga, nesumnjivo izvor života za sve ljude koji žive u njenoj dolini. Zbog toga ne smijemo dozvoliti žrtvovati Neretvu, niti bilo koju našu rijeku, kako bi se kapital nastavio gomilati kroz realizaciju različitih investicija koje potpuno devastiraju naše rijeke, već brinući se o našim rijekama, odgovorno, strateški i sustavno. Moramo štiti naše rijeke i vode kao zajedničko dobro nas i budućih generacija", izjavila je, apelirajući na vlasti na svim razinama uložiti veće napore u zaštitu prirodnih dobara naše države.
Tim međunarodnih i domaćih znanstvenika, u Parlamentu Bosne i Hercegovine, predstavio je rezultate znanstvenog istraživanja nedavnog masovnog pomora riba i ostalog živog svijeta u gornjem dijelu toka Neretve predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, znanstvenoj, stručnoj i medijskoj javnosti u okviru konferencije "Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša - vode i slučaj rijeke Neretve".
Manager.ba
