Broj novih građevinskih dozvola u ​​Njemačkoj pao je za više više od četvrtine (27%) u prvoj polovini godine. Dozvole u ​​Francuskoj su do srpnja smanjene za 28%, a očekuje se kako će izgradnja zgrada u Velikoj Britaniji pasti za više od 25% ove godine... 

Europska unija suočava se s velikom krizom u sektoru nekretnina, prije svega u novogradnji. Nisu samo građevinski materijali značajno poskupjeli, što kvari planove građevinskim kompanijama, nego su i krediti skočili preko svake mjere, zahvaljujući stalnom rastu kamatnih stopa, pa se sve manje obitelji odlučuje ulagati u nove nekretnine.

Najteže pogođene zemlje su među najbogatijima. Broj novih građevinskih dozvola u ​​Njemačkoj pao je za više više od četvrtine (27%) u prvoj polovini godine. Dozvole u ​​Francuskoj su do srpnja smanjene za 28%, a očekuje se kako će izgradnja zgrada u Velikoj Britaniji pasti za više od 25% ove godine.

Švedska pati od najgoreg pada od krize iz 1990-ih, sa stopama izgradnje manjim od trećine onoga što se smatra nužnim kako bi se pratila potražnja, piše Bloomberg.

Slabljenje tržišta najviše utječe na kuće za jednu obitelj, kao i velike stambene projekte. Vonovia, najveći njemački stanodavac, ove godine je na neodređeno vrijeme odložila sve nove gradnje. A u Švedskoj, ključni projekt za proizvodnju baterija za električne automobile i smanjenje ovisnosti regije od opskrbe iz Kine, ne može privući dovoljno radnika zbog nedostatka stanova u koje će ih smjestiti.

Ovakva situacija, između ostalog, znači kako vlade ne ispunjavaju svoja obećanja biračima. Švedska ima ustavno obećanje osigurati pristupačno stanovanje, ali ponuda stanova za iznajmljivanje desetljećima nije pratila potražnju, rasle su cijene kuća, a ljude primorani živjeti kao podstanari na crnom tržištu. U Velikoj Britaniji, izgradnja stambenih jedinica je svake godine promašila cilj od 300.000 godišnje, koji je postavila vladajuća konzervativna vlada 2019.

U Njemačkoj, pristupačno stanovanje je bila jedna od ključnih obveza vladajuće koalicije kancelara Olafa Scholtzla kada je preuzela vlast 2021. godine, ali ekonomisti procjenjuju kako vlada neće postići svoj cilj od novih 400.000 domova godišnje najranije 2026. godine.

Pritisak na stanovanje stvara rizik od proširenje podjela u društvu tako što će ljude primorati na izdvajanje više svojih prihoda za smještaj, a pogotovo usred migrantske krize. Stavovi prema migrantima bi se također mogli dodatno pogoršati jer se na njih sve više gleda kao na rivale za oskudan životni prostor. U Lörrachu — gradu na jugu Njemačke — nekoliko desetina stanara bilo je prinuđeno preseliti stanove kako bi oslobodili mjesto za izbjeglice.

Desničarske partije bilježe rast u Njemačkoj u posljednje vrijeme, s posebnim akcentom na rješavanje stambene krize, koja je zapravo tek počela, i kojoj se ne nazire kraj.

Manager.ba