Iz sadržaja časopisa za liderstvo i organizacijski razvoj qLife „Uspon regenerativnog društva“ (Jesen, 2018.). 

Ne postoji ništa teže i opasnije nego planirati i implementirati novi sustav zbog toga što se stvaratelj novog neizostavno suočava sa žestokim neprijateljstvom onih koji žele očuvati staro, jer im staro donosi korist, te mlakom podrškom onih koji bi profitirali uspostavom novog. - Niccolò Machiavelli

Einstein je jednom prilikom lijepo rekao: "Teorija je ta koja određuje sadržaje koje ćemo uočiti promatranjem."

Mislim da njegova tvrdnja krije u sebi veliku mudrost i veliku istinu.

Promatrane zajedno, u sebi kriju ključne uzročnike ekonomske krize, te posredno civilizacijske krize s kojom se kao čovječanstvo trenutačno suočavamo.

Institucije koje upravljaju svijetom uglavnom vode dobri lideri koji su i sami žrtve široko rasprostranjene krize percepcije zbog koje ne uspijevaju, prema riječima princa Charlesa, „ispravno razumjeti kompleksnu stvarnost“.  

Korištenje manjkavih ekonomskih teorija naizgled se čini trivijalnim problemom.

U situaciji kada svijet funkcionira prema teoriji usklađenoj s kontekstom vremena tako i jest. 

Takozvani "praktičari", koji teoriju odbacuju kao nešto suviše "akademsko" (čime automatski misle da je nevažno), ne shvaćaju suštinski problem ekonomije koja stoji na klimavim nogama manjkave teorije.

Na početku 21. stoljeća kontekst se promijenio.

Više ne živimo u „eri promjena“ već u „promjeni era“!

Polako shvaćamo da živimo u antropocenu, u novoj epohi u kojoj je čovjek - uz pomoć gospodarstva i tehnologije kojima snažno utječe na prirodni okoliš - prvi put u povijesti postao vrsta o kojoj budućnost planeta posve ovisi.  

U našim radovima „regenerativno gospodarstvo“ definiramo kao aplikaciju prirodnih zakonitosti i obrazaca sustavnog zdravlja, samoorganizacije, samoobnove i regenerativne vitalnosti na sve društveno-ekonomske sustave. 

Štoviše, smatram da je ova rana razvojna faza regenerativne ekonomije prirodni iskorak u evoluciji ekonomske misli - iskorak koji ekonomiju usklađuje s novim znanstvenim spoznajama o stvarnom funkcioniranju svijeta - iskorak koji je podržan značajnim napretkom ekološke ekonomije, a posebno djelima Hermana Dalyja i njegovih kolega. 

Cijeli članak možete pročitati u novom izdanju časopisa qLife. 

Vlastiti primjerak jesenskog izdanja qLife-a možete naručiti na ovom LINKU .

O autoru: 

 

John Fullerton, osnivač i predsjednik Capital Institutea, institucije čija se osnovna svrha ogleda u „istraživanju, propitivanju i podržavanju globalne gospodarske tranzicije koja će stvoriti prevedniji, regenerativan te u konačnici održiv stil života ljudske zajednice na planeti“.