SMOKVE

Iako je broj stabala smokve blago veći, manji prinos po stablu smanjio je ukupnu proizvodnju. S druge strane, masline su bilježe najveći rast. 

Najnoviji podaci pokazuju značajne promjene u prinosima južnog voća u Federaciji BiH tijekom 2024. godine. U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je veliki rast proizvodnje limuna (37,4%) i maslina (46,2%), ali i pad proizvodnje mandarina i smokava od 13% i 4,2%.

Vremenski uvjeti ove su godine nekim poljoprivrednicima donijeli probleme, a nekima se brci smiju. Općenito neubičajene padaline početkom i suša krajem ljeta ugrozili su prinose kukuruza, šljive i grožđa, a hercegovačke kulture smokve i šipka (nara) donose rekordne prinose i kvalitetu.

Problemi u Bosni

Rod kukuruza ove će godine biti znatno umanjen u odnosu na prošlu godinu. Kiša na početku sjetve odmah je smanjila šanse za urod, a poslije kiše počele se velike suše koje su dokrajčile prinos kukuruza.

Uz vinovu lozu koja caruje Hercegovinom, maslinu koja je sve prisutnija, sve više se sade smokve jer toj mediteranskoj kulturi pogoduje klima, a njeni plodovi i prerađevine lako nađu put do kupaca.

Više od pet tisuća stabala masline zasađeno je od 2010. godine u Trebinju, a sve je više i malih maslinara koji u svom vinogradu podno Leotara odvoje dio zemlje za 50 do 100 stabala ove mediteranske kulture.

Ideja za pokretanje proizvodnje organske smokve rodila se 2016. godine. Već tada je Ženski centar uspostavio Društvenu zadrugu Smokvica. Njene članice su deset žena i djevojaka koje su žrtve obiteljskog nasilja s malim ili nikakvim prihodima.

Sweden/USAID FARMA II projekt pomaže Ženskom centru iz Trebinja da započne s uzgojem organske smokve. 

Centar će uspostaviti prvu organsku plantažu smokvi u BiH, a ona će raditi u korist ranjivih žena.

Uzgoj smokvi u Hercegovini mogao bi postati svojevrsni brend ako bi dobio veći značaj, te podršku države. Iako je posljednjih godina uzgoj smokve udvostručen, Hercegovina ima samo oko 50 hektara zasada, što ni približno ne zadovoljava potrebe bh. tržišta, a bez subvencije države, nemoguće je očekivati nove zasade, ističu u Federalnom Agromediteranskom zavodu u Mostaru.

Hivzo Šator jedan je od najvećih uzgajivača smokve u Hercegovini.