radno vrijeme

Iskustvo Nizozemske pokazuje kako četverodnevni radni tjedan nije raj na zemlji, ali ni siguran put u gospodarski slom...

Prosječni tjedni fond u Nizozemskoj iznosi tek 32,1 sat, što je najkraće u EU. Unatoč tomu, jedna su od najbogatijih ekonomija u EU. Razlog je što kraće radno vrijeme prati visoka produktivnost po satu te visoka zaposlenost.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je kako preporuke imaju obvezujući karakter, te na osnovu njih inspekcijski organi mogu vršiti pojačan nadzor.

Od 1. siječnja 2026. godine uposlenici u Sloveniji koji imaju više od 58 godina života ili najmanje 35 godina radnog staža moći će raditi u kraćem radnom tjednu, potvrdilo je slovensko Ministarstvo rada. Novi zakon omogućuje fleksibilnije radno vrijeme i veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života. 

Polovica vaših zaposlenika možda se pretvara kako radi. Taj se fenomen može nazvati simulacijom rada, lažnim angažmanom, fiktivnim radom, radnom fasadom ili nevidljivim izbjegavanjem posla. Što god vam zvučalo uvjerljivije. 

Kako god ga zajednički nazvali, riječ je o pojavi koja je rasprostranjenija nego što mislite, a to potvrđuje i anketa provedena među zaposlenicima.

U polovini od 2.700 benzinskih crpki u Austriji moguće je kupovati namirnice nakon isteka radnog vremena u "klasičnim" marketima. Lanac marketa Rewe čak 60% namirnica proda na benzinskim crpkama. Ne zaostaje ni Spar. 

Umjesto rada od osam sati dnevno, pet dana u tjednu, biste li radije radili četiri dana, po deset sati? Planovi njemačke vlade bi to mogli omogućiti.

Većina radnika u Njemačkoj glasala je za uvođenje fiksnog radnog tjedna. U anketi koju je Yougov proveo za Njemačku tiskovnu agenciju, 38 posto ispitanika podržalo je planove njemačke vlade uvesti tjedno, a ne dnevno maksimalno radno vrijeme. Međutim, jedan od pet ispitanika (20%) odbacuje taj potez, dok je 37 posto suzdržano.

U istraživanju nije ispitivana produktivnost, jer se ona veoma razlikuje od osobe do osobe.

Godinama unazad se raspravlja da li je radni dan od osam sati pristup koji treba da nastavi da se koristi ili pak nešto što treba u potpunosti odbaciti. Da bi se ovakva rasprava rovela do kraja, potrebno je iskreno se zapitati: “Koliko sati zaista radimo?”.

Ovo pitanje postavljeno je na platformi Blind, na kojoj radnici mogu anonimno da odgovaraju na anketna pitanja, ili da istraže svoje poslodavce.

U tvrtci “CPU Infotech” iz Cazina, koja se bavi prodajom računarske opreme, odlučili su da zaposlenicama skrate radno vrijeme za jedan sat kako bi one mogle provoditi više vremena sa svojom obitelji, što je zasad jedinstven slučaj na području Unsko-sanske županije, a možda i cijele BiH.

Ništa se neće izgubiti za taj sat, poslove će stići uraditi, a radnice će biti motiviranije za posao, jer će više vremena provoditi sa svojom obitelji.

Mnoge bi ovako nešto razveselilo, posebno ako se skraćivanje radnog vremena ne bi odrazilo na prihode.

Istraživanje je pokazalo kako bi ljudi stariji od 40 godina trebali raditi tri dana u tjednu jer bi tako davali najbolje od sebe.

Stručnjaci za ekonomiju sa Sveučilišta Melbourne u Australiji proučavali su radne navike 3.500 tamošnjih žena i 3000 muškaraca kroz niz kognitivnih testova.