Drugi oblik poslovanja jeste osnivanje društva.
PROČITAJTE VIŠE: Kako osnovati obrt u BiH?
Društvo može biti organizirano u jednom od sljedećih oblika: a) društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću; b) komanditno društvo; c) dioničko društvo; d) društvo s ograničenom odgovornošću. Imamo tzv. društva osoba i društva kapitala (prva dva gore navedena su društva osoba, druga dva društva kapitala).
Zakon o privrednim društvima (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 81/15) određuje da : društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi stjecanja dobiti.
Društvo mogu osnovati: domaća i strana fizička i pravna osoba.
Jedna od prednost kod osnivanja društva jeste što možete izabrati više djelatnosti koje ćete upisati, dok kod obrta to je samo jedna djelatnost.
Firma je ime pod kojim društvo posluje, te se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva, ista može sadržavati oznaku "d.n.o.", "k.d.", "d.o.o.". ili "d.d.", zavisno od oblika u kojem se osniva, te mora biti napisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji Bosni i Hercegovini. To jeste na B/H/S jezicima.
Osnovni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi društva na osnovu osnivačkog akta. Stoga za d.o.o. će vam trebati minimalno temeljni kapital u iznosu od 1.000,00 KM (s kojim nakon osnivanja možete slobodno raspolagati), dok vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100,00 KM, a za d.d. je minimalno potrebno iznos od 50.000,00 KM (ako ne planirate banku osnovati).
Jako je bitno obratiti pozornost prilikom registriranja društva na :
1. broj osnivača ne smije biti manji je od broja utvrđenog Zakonom o privrednim društvima FBIH;
2. pravna i poslovna sposobnost svih osnivača je obvezna;
3. osnivački akt (bilo da je riječ o ugovoru ili odluci) mora biti sastavljen u propisanoj formi (pismena notarska obrada);
4. osnivački akt mora sadržati podatke o poslovnom imenu društva, vrijednosti i vrsti uloga svakog osnivača ili iznosa osnovnog kapitala, odnosno o podatke o djelatnosti društva;
5. minimalni iznos uloga mora biti uplaćen u cijelosti;
6. djelatnost društva ne smije biti nezakonita je ili suprotna javnom interesu itd.;
Prilikom osnivanja društva bit će vam potreban popunjen zahtjev za registraciju društva (obrasce možete preuzeti na sudu kod kojeg registrirate društvo), uz njega dostavljate: osnivački akt notarski obrađen, dokaz o uplati osnovnog kapitala na privremeni račun u banci, dokaz o uplati sudske pristojbe i potvrda o uplati sudske pristojbe objave oglasa o osnivanju firme u Službenim novinama FBIH, potvrda iz Porezne uprave o nepostojanju duga, ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje firme u unutrašnjem i vanjskom prometu (potpis ovjerava notar), izvodi iz javnog registra kojim se dokazuje vlasništvo osobe koja unosi ulog u stvarima i pravima.
Nakon toga slijedi izrada pečata, dobivanje uvjerenja o poreznoj registraciji (ID broj), prijava u PDV sustav tj. u Registar obveznika indirektnih poreza, kod Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje (ako se planira ostvariti godišnji oporezivi promet veći od 50.000,00 KM), otvaranje transakcijskog računa kod željene banke, prijava zaposlenih na Poreznu upravu, te fiskalizacija.
Svojstvo pravnog lica društvo stječe danom upisa u registar koji vodi sud određen Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, to je sud u sjedištu Županije/Kantona.
Društvo odgovara za svoje obveze cjelokupnom svojom imovinom.
Društvo, domaće ili strano, može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti. Podružnice nemaju svojstvo pravne osobe.
Podružnice domaćeg društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu u kojem je društvo upisano.
Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sačinjavati financijske izvještaje, te prilikom osnivanja društva morate imati zaključen ugovor s licenciranom računovodstvenom kućom.
Povezana društva su dva ili više postojećih društva, koja su se udružila:
- učešćem u osnovnom kapitalu ili udjelima (društva povezana kapitalom);
- putem ugovora (društva povezana ugovorom);
- putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).
Privredna društva povezuju se u skladu s propisima kojim se uređuje zaštita konkurencije.
Zaključak:
Kada podvučemo crtu kako registrirati poslovanje opet ovisi od vaše individualne potrebe, vizije vašeg biznisa i naravno zadnje ali najbitnije, uvjeta kojim raspolažete. Obrt je jednostavniji, brži i jeftiniji za osnivanje. Doduše, vezani ste za osnovicu sukladno djelatnosti koju obavljate pa stoga možda nije puno jeftiniji na godišnjem nivou (ponavljam ovisno koju djelatnost obavljate). Društvo je ozbiljniji oblik registracije na „duže staze“. Društvo može dobiti carinski broj za izvoz robe, dok obrt koji se bavi proizvodnjom robe, neće moći raditi izvoz. Kod obrta morate obavljati smo jednu djelatnost, koju izaberete/koja vam je dodijeljena, dok kod društva možete imati više djelatnosti. Neki obrti se mogu obavljati i u stambenim prostorijama, za razliku od društva, gdje morate imati poslovni prostor. Odgovarate čitavom vlastitom imovinom, dok osnivač/član društva odgovara do visine uloga, tj. društvo odgovara samo svojom imovinom. Računovodstvo kod obrta se može voditi samostalno (ako to znate raditi), dok kod društva je potrebno imati ugovor s licenciranom knjigovodstvenom kućom. Prilikom gašenja obrta morate izmiriti sve obveze, što nije slučaj kod gašenje društva (iako se protivimo ovom zadnjem, nažalost to je često praksa).
U svakom slučaju, posjetite nas na www.lexconsulting.ba, te ako imate pitanja obratite se timu Lex Consulting, na [email protected], koji će vam rado pomoći i uputiti vas u Vaše idealno rješenje.
U nadi da sam vam pomogla i razjasnila neke pravne dileme, do idućeg čitanja srdačno vas pozdravljam!