Usporedo s trenutnim razvitkom umjetne inteligencije, širi se i rasprava o automatizaciji poslova. Prema posljednjim predviđanjima, riječ je o 300 milijuna pozicija.

Stručnjaci tvrde kako automatizacija može biti jedino dobra stvar, kao i da radnici neće ostati bez poslova nego preći na sofisticiranije, bolje plaćene pozicije.

Piše: Marija Stojadinović, web-mind.rs

S obzirom na to kako se ova promjena dešava brzinom koju nitko nije predvidio, potrebno je napraviti korak unatrag i sagledati kakav ekonomski utjecaj ona može imati na pojedinca i društvo u cjelini.

Kako automatizacija može utjecati na tržište rada? 

Kada umjetna inteligencija ima veći upliv u proces automatizacije, to se izravno ogleda u uštedi na troškovima rada i podizanju produktivnosti, navodi se u izvješću koje je krajem ožujka 2023. objavio Goldman Sachs. 

Među širom populacijom i dalje vlada podijeljeno mišljenje o ovoj temi, kao i svojevrsni skepticizam, no neminovno je kako su nedavna otkrića u oblasti umjetne inteligencije razbila barijeru u komunikaciji između strojeva i ljudi, kao i kako su pojedini softveri sposobni generirati sadržaj koji suštinski vrlo podsjeća na ljudsku kreaciju. 

Sav ovaj napredak, navodi se u izvješću, može imati veliki makroekonomski utjecaj. 

Ako generativni AI ispuni svoje obećane sposobnosti, tržište rada moglo bi biti ozbiljno uzurpirano. Uz pomoć podataka o profesionalnim zadacima u SAD i u Europi, doznali smo kako su otprilike dvije trećine trenutnih poslova izložene određenom stupnju AI automatizacije, te kako bi generativni AI mogao zamijeniti do jedne četvrtine poslova.

I ne samo to. Prema njihovim prognozama, AI može automatizirati do 300 milijuna različitih pozicija s punim radnim vremenom. Ako to sagledamo u kontekstu SAD, riječ je o 2/3 pozicija koje mogu podleći automatizaciji u nekoj mjeri, u prosjeku 25-50%. 

To se posebno odnosi na slijedeće poslove: 

46% Administracija 
44% Pravo 
37% Arhitektura i inženjering 
36% Društvene nauke 
35% Biznis i financije 
33% Socijalni rad 
32% Menadžment 
31% Prodaja 
25% Sve industrije 

Nije zgoreg ponoviti kako, kada se govori o automatizaciji, se ne radi o otpuštanju ljudske radne snage već o stvaranju novih radnih mjesta. U široj slici, uvođenje tehnoloških inovacija u radno okružje dovodi do rasta stope zaposlenosti. 

Štoviše, u ovom kontekstu može se govoriti i o svojevrsnom procvatu produktivnosti, koji će nesumnjivo promijeniti naše radne navike u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Konkretno, brojke koje se spominju su 7% godišnjeg rasta BDP, izazvanog širom primjenom umjetne inteligencije. 

Naravno, to ovisi od toga u kojoj mjeri će AI biti u mogućnosti automatizirati poslove različitih razina kompleksnosti. U izvješću se navodi i pretpostavka kako AI neće moći u tolikoj mjeri automatizirati zadatke koji se odnose na aktivnosti na otvorenom ili zahtijevaju fizički rad. 

Tehnološke inovacije koje podižu stopu zaposlenosti 

U današnjem diskursu, kada govorimo o AI, zapravo pričamo o generativnoj umjetnoj inteligenciji, značajno drugačijoj od ranijih modela strojnog učenja. Glavni konkurenti u ovoj oblasti su ChatGPT, DALL-E i LaMDA. 

Osnovne razlike između njih su: 

Njihovi generalizirani, a ne specijalizirani slučajevi uporabe;
Njihova sposobnost generirati originalni sadržaj koji nalikuje ljudskom izrazu, a ne samo opisivati ili tumačiti postojeće informacije;
Njihov pristupačni interface koji razumije i reagira prirodnim jezikom, slikama, audio i video zapisima.

Prve dvije karakteristike odnose se na diverzitet i kompleksnost zadataka koje mogu obaviti, dok se treća stavka tiče brzine usvajanja ove tehnologije. Podsjetimo, ChatGPT je za manje od tjedan dana stekao više od milijun korisnika diljem svijeta, što je brže od bilo koje druge kompanije do sada. 

U društvenom kontekstu, nije se skoro dogodilo da interes javnosti u tolikoj mjeri prati razvoj tehnologije kao što je to sada slučaj. O umjetnoj inteligenciji ne govori se samo u stručnim krugovima već se ovakvi razgovori mogu čuti kako u obrazovnim institucijama tako i u gradskom prijevozu. 

To dodatno svjedoči o značaju promjene koju danas uživamo a koja podsjeća, posebno po količini investicija, na softverska ulaganja tijekom devedesetih, kada je nastajao internet kakvog sada poznajemo. 

Treba naglasiti kako će većina poslova i industrija biti samo parcijalno izložena AI, odnosno kako će prije biti dopunjena nego zamijenjena ovom tehnologijom. Oni koji najranije usvoje ovu tehnologiju u svom radnom okružju, bit će prvi koji će uživati u porastu produktivnosti i bit će pioniri na novim pozicijama koje će tek biti kreirane. 

U prilog tome, svjedoči podatak kako se 60% današnje radne snage nalazi na pozicijama koje nisu postojale četrdesetih godina prošlog stoljeća, što znači kako je više od 85% rasta stope zaposlenosti u posljednjih 80 godina omogućeno zahvaljujući tehnološkim inovacijama koje su stvorile nova radna mjesta.

Web-mind / Manager.ba