Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici 11. i 12. ožujka razmatrat će niz zakonskih rješenja iz područja financija, među njima, nakon dugog čekanja i Prijedlog Zakona o elektroničkom novcu.
Upravo na temelju takvog zakonskog rješenja u Republici Srpskoj, ulazak na tržište u veljači 2025. godine najavila je fintech kompanija Aircash. Cilj je, kako ističu, financijske usluge učiniti jeftinijima i bržima te smanjiti ovisnost o bankama i brojnim bankarskim naknadama.
U Prijedlogu zakona, između ostaloga, definira se pojam elektroničkog novca. Navodi se kako se Zakonom o elektroničkom novcu uređuju izdavatelji elektroničkog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za izdavanje elektroničkog novca, uključujući odredbe koje se odnose na bonitetne zahtjeve tih društava.
Poseban značaj zakona ogleda se u njegovoj ulozi u ispunjavanju regulatornih preduvjeta za pristupanje BiH SEPA području (Single Euro Payments Area).
Pristup SEPA sustavu omogućit će građanima i gospodarstvu bezgotovinska plaćanja u eurima pod istim uvjetima kao u državama članicama EU. Troškovi će biti niži. Transakcije će biti brže i uz veću pravnu sigurnost prekograničnih plaćanja.
"Elektronički novac označava elektronički, uključujući i magnetni, pohranjenu novčanu vrijednost koja predstavlja novčano potraživanje prema izdavatelju tog novca. Izdaje se nakon primitka novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija. Prihvaća ga fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog novca. Elektronički novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju vrijednost ne jamči središnja banka niti drugo tijelo javnog sektora te koja nema pravni status novca ili valute“, navodi se u zakonu.
Izdavatelj elektroničkog novca u FBiH može biti banka sa sjedištem u FBiH. To može biti i banka sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu.
Osim banaka, elektronički novac mogu izdavati mikrokreditna društva i društva za izdavanje elektroničkog novca. To uključuje entitet, kantone i Središnju banku. Osnivački kapital tih društava propisan je u iznosu od 700.000 KM.
Međusobni odnosi izdavatelja i imatelja elektroničkog novca uređivat će se ugovorom o izdavanju elektroničkog novca.
Elektronički novac može prihvaćati svaka fizička ili pravna osoba koja s izdavateljem elektroničkog novca, odnosno pružateljem platnih usluga, sklopi ugovor o prihvaćanju tog novca.
Nadzor nad društvima za izdavanje elektroničkog novca provodit će Agencija za bankarstvo.
Ako postoji sumnja da se izdavanjem elektroničkog novca bavi pravna ili fizička osoba koja nije ovlašteni izdavatelj, a za te je poslove potrebna dozvola Agencije, podnijet će se prijava nadležnom tijelu zbog neovlaštenog izdavanja elektroničkog novca.
Nepravilnosti u poslovanju sankcionirat će se novčanim kaznama u rasponu od 10.000 do 40.000 KM.
Donošenje ovog zakona predstavlja i regulatorni odgovor na pojavu suvremenih financijskih usluga na međunarodnom tržištu. Elektronički novac bit će digitalni ekvivalent gotovini. Riječ je o elektronički pohranjenoj novčanoj vrijednosti koja se izdaje nakon primitka novčanih sredstava.
Važno je naglasiti da svaki oblik novčanih sredstava u elektroničkom obliku nije elektronički novac. Novčana sredstva na računima za plaćanje i štednim računima ne predstavljaju elektronički novac.
Elektronički novac je digitalni zapis koji je općeprihvaćeno sredstvo razmjene i koristi se za plaćanje robe i usluga.
Klix | Manager.ba
