DOMAĆI BRAND
Tuzlaci rade i za Roberta Redforda: Počeli u izbjegličkom centru, uskoro će prodavati na Petoj aveniji
manager.ba/biznisinfo.ba BiH 13 listopada, 2021
Izvor fotografije:
biznisinfo.ba

Bosanske rukotvorine / BH Crafts bave se proizvodnjom ručno rađenih artikala koje prodaju širom svijeta a kupovinom njihovih proizvoda direktno se pomaže integracija marginalizovanih grupa u društvo. Svaki proizvod ima svoje ime i svoju priču a sve je počelo prije 27 godina kada je u izbjegličkom naselju kod Tuzle postavljen cilj – prodaja na Petoj aveniji. Danas su korak do njega. Pročitajte inspirativnu priču koju nam je ipričala osnivačice ove jedinstvene organizacije Lejla Radončić.

 

Ja sam 1994. godine došla na ideju da pokrenem projekat u vrijeme dok sam radila kao koordinator u prognaničkim naseljima kod Tuzle. Te 1995. godine dočekivala sam na tuzlanskom aerodromu žene iz Srebrenice i živeći i radeći s njima primijetila sam da imaju prirodan rad za ručni rad. To im za njih prosto bio dio kućnog odgoja. A  pošto sam ja po struci ekonomista, razmišljala sam na sljedeći način: humanitarna pomoć će kad tad prestati, šta će tada ove žene raditi? – priča Lejla Radončić, osnivačica organizacije BH Crafts.

Žene koje je okupila većinom su do rata bile oslonjenje na svoje muževe kada je u pitaju finansiranje porodice, a one su vodile računa o kući i djeci.

– One jesu plele i tkale ali za svoje potrebe i za svoju djecu, i nikad to u njihovim glavama nije poprimilo nikakv oblik biznisa. Dakle, prestaće humanitarna pomoć, moraće se osloniti na sebe jer su većinom ostale bez muževa, a nisu konkurentne na tržištu rada. Onda sam rekla hajde da iskoristimo taj njihov prirodan dar i da od toga napravimo izvor prihoda – priča Radončić.

Samoodrživost od početka

Projekat je započeo u okviru projekta psihosocijalne podrške koji je vodila međunarodna humanitarna organizacija Norveška narodna pomoć.

Međutim, iako osmišljen kao humanitarni, projekat je od prvog trenutka imao segment samofinansiranja i nijednog momenta nije bio sto posto ovisan o donacijama i donatorima.

– Dobili smo donaciju vune od organizacije Save the Children. Ja sam sjela sa ženama i rekla im da nešto od te vune ispletu. Ja nisam znala raditi ništa od toga ali shvatam odmah da postoji tržište za takve proizvode. One su isplele šalove, kape, mi smo otišle u norvešku bazu UNPROFOR-a i napravile aukciju i modnu reviju. Odnijele smo robe u vrijednosti 1.000 KM i prodale za 10.000 KM – prisjeća se Radončić.

Taj novac odmah je uložen dalje u nabavku sirovine i žene su odmah počele dobijati novac za svoj rad a okolnosti su uskoro uticale na to da cijeli projekat preraste u nešto više.

– Mi smo 1997. godine imali svoj prvi izvoz. Kad smo došli na carinu, utvrđeno je da nemamo potrebne papire jer humanitarnim organizacijama nije dozvoljen izvoz. Tada smo angažovali i platili firmu koja je za nas uradila izvoz, ali smo odmah osnovali i istoimeno trgovačko društvo kako bismo mogli izvoziti. Do 1999. godine se sve to  dešavalo pod kišobranom Norveške narodne pomoći a te godine registrujemo lokalnu nevladinu organizaciju Bosanke rukotvorine / BH Crafts i automatski trgovačko društvo prebacujemo na BH Crafts i to je način kako i danas funkcionišemo – pojašnjava Radončić navodeći kako po statutima i nevladine organizacije i trgovačkog društva, sav profit koji ova dva pravna lica ostvare vraća se u nevladinu organizaciju za unapređenje njenog rada.

– Sve žene koje imaju radni angažman su angažovane kroz trgovačko društvo. Sav promet roba realizuje se kroz trgovačko društvo. Ono što radi humanitarna organizacija su treninzi za žene. Jer bez obzira koliko one bile talentirane, vješte i sposobne, moraju proći treninge koje smo mi osmislili namjenski za naše potrebe, za koje smo radili i priručnike i koje vode najbolje od naših korisnica – kaže nam Radončić.

Na treninzima se ženama objasni koliko je važno da prate šnitove, veličinu, kako da način sastavljanja proizvoda bude uvijek isti, kako da naprave proizvod koji će biti dobrodošao na tržištu i koji će ljudi kupovati.

Više od kupovine

– Jer smo mi iste godine kad smo se preregistrovali u lokalnu NVO rekli da mi više nećemo izazivati sažaljenje kod ljudi koji kupuju naše proizvode, nećemo govoriti da ih prave izbjeglice, već ćemo govoriti da su to korisnice projekta, žene iz cijele BiH i da je najbolji način da im se pomogne kupovina naših proizvoda jer im to osigurava prihod – prisjeća se Radončić.

Upravo to je bila marketinška strategija projekta, taj socijalni aspekt koji je cijelo vrijeme komuniciran. Tako se na svakom proizvodu BH Craftsa nalazi kartica na kojem piše ime žene koja ga je izradila kao i priča o tome o kakvom se projektu radi a sve je to oslikano i kroz slogan “Više od obične kupovine”.

– Ono što je za nas najvažnije, to je da smo društveno odgovorni, da pomažemo lokalnoj zajednici odnosno ženama koje su na marginama društva koje se kroz rad s BH Craftsom ponovo uključuju u društvene tokove. Uz to, odmakli smo se od isključivo humanitarne priče jer je riječ o ručno rađenim kvalitetnim proizvodima čija se kontrola vrši na čak pet nivoa – kaže nam Radončić.

Time se postiže da je svaki proizvod identičan. Čarape koje proizvodu, kada se slože jedna na drugu, izgledaju identično, kao da ih je radila jedna ruka a ne stotine ruku širom BiH – u Sarajevu, Tuzli, Vlasenici, Kaknju…

BH Crafts je već unazad već 15 godina samoodrživ u procentu većem od 90 posto a donacije koje dobijaju kroz nevladinu organizaciju koriste se isključivo za treninge.

Danas, 27 godina od početka, za BH Crafts radi oko 180 do 200 žena u cijeloj BiH. Taj broj je znao rasti i do 700, zavisno od projekata i ugovora.

– Kad imamo velike poslove, vrlo brzo mobilišemo žene po cijeloj državi. Imamo dobar rejting, plaćamo na vrijeme. Uklopili smo se u zakonske okvire, dio žena je u radnom odnosu, ostale su angažovane po osnovu ugovora o djelu – kaže Radončić.

Najveći dio posla i prometa odnosi se na saradnju sa Sundance katalogom koja traje već 17 godina.

Amerika glavno tržište

Riječ je o katalogu čiji je vlasnik i osnivač slavni glumac Robert Redford a koji je najpopularnija kataloška prodaja u Americi. Ove godine već 4 isporuke za ovaj katalog su otišle i u njima hiljade artikala.

– Za njih radimo dizajn po njihovoj narudžbi a od naše sirovine i to vune koja je sva bh. porijekla. U pitanju je božićni program – božićne čaraper, suknje za božićno drvce, jastučnice, deke… – kaže Radončić navodeći kako je do ove saradnje došlo  zahvaljujući Peggy Barry, supruzi bivšeg ambasadora OSCE-a u našoj zemlji Roberta Barrya.

Ona se vezala za ovaj projekat i prepoznala njegov kvalitet pa ih je po povratku u Ameriku povezala sa Sundance katalogom.

– Osnovala je i BH Crafts ltd u Vašingtonu pa u šali kažemo da smo jedina bh. kompanija koja ima podružnicu u Americi – priča nam Radončić.

Amerika je njihovo najveće tržište a radili su i sa Agnes B, italijanskim fabrikama, a jedan od kupaca je i velika modna marka Gucci.

– To su reference kojima dokazujemo da možemo, jer je velika stvar da naše žene mogu kvalitetom rada zadovoljiti takve kupce kao što je Gucci – smatra Radončić.

Osim narudžbi i izvoza, BH Crafts ima i prodavnicu na Baščaršiji a putem dvije online radnje, za domaće i strano tržište, prodaju u cijelom svijetu. Prisutni su i na globalnim platformama kao što je Etsy, najveća platforma za prodaju ručno rađenih proizvoda, a uskoro će prodavati i na platformi Ebay.

Iako proizvodi BH Craftsa nisu jeftini, prodaja je odlična i na online platformama. Ljudi su prepoznali kvalitet proizvoda, profesionalnost i brzinu isporuke a kupci se redovno vraćaju. Za njihove proizvode kupci često kažu da su ljepši uživo nego na fotografiji, što inače nije slučaj.

Fair Trade certifikat

Osim što prodajom proizvoda pomažu žene sa margine društva, BH Crafts promoviše širom svijeta i čuva od nestajanja tradicionalne tehnike ručnog rada koje su dio kulturnog nasljeđa i bh. baštine, no ono što izdvaja BH Crafts od sličnih udruženja i kompanija je i činjenica da su nosilac Fair Trade certifikata.

– Taj certifikat na svjetskom nivou imamo od 2009. godine i svake godine ga potvrđujemo. On je garancija standarda proizvodnje koji su sve bitniji jer je sve više osviještenih kupaca. On dokazuje da oni koji proizvode naše proizvode rade u humanim uslovima, da su zadovoljavajuće plaćeni (kod naših žena riječ je o 30 do 35 posto od cijene proizvoda), da proizvodnja ni na koji način ne šteti okolini, da u  proizvodnji nema mlađih od 18, i slično – kaže Radončić.

Pandemija učvrstila odnose

U toku 2019. godine BH Crafts je proizveo 12.307 gotovih proizvoda i 175.000 dijelova proizvoda a bilo je angažovano preko 180 žena. Pandemija je donijela strašan pad ali i gubitke već dogovorenih poslova.

Naime, neposredno prije pandemije potpisali su ugovor sa Duty free shopom na Međunarodnim aerodromom Sarajevo na iznos od 80.000 KM na godišnjem nivou. Pandemija je to zaustavila i od te sume realizovano je tek oko 5.000 KM.

Srećom, imali su Sundance narudžbu koja je omogućila da se poslovanje ipak nastavi.

– Morali smo zatvoriti radnju koju smo imali, nismo mogli da izdržimo. Plate administraciji su smanjene, prvo na 70 pa potom na 50 posto. Žene su sve vrijeme bile plaćane redovno, onoliko koliko su plaćane i prije pandemije, nije bilo smanjenja cijene rada. Tu mislim da smo osvojili dodatne bodove i još učvrstili naš odnos sa korisnicima, partnerima i kupcima – priča nam Radončić.

I za saradnju sa svojom poslovnom bankom imaju samo riječi hvale.

– ProCredit banka je naša poslovna banka, a kad je u pitanju saradnja za njih imamo samo riječi pohvale. Od moratorija, tokom pandemije, razumijevanja ako se desi da kasnimo sa ratom kredita (to nikada nije bilo duže od par dana), kooperativnosti i spremnosti da nam pomognu riješiti problem, kad i ako se desi…. Naša bankarica uvijek brzo reaguje na sve zahtjeve, uvijek ima kreativne prijedloge i način da najlakše dođemo do rješenja- kaže nam Radončić.

Danas su s razlogom ponosni i jer je BH Crafts izrastao u prvi priznati i prepoznati model socijalnog preduzetništva ne samo u BiH nego u na Balkanu.

Model socijalnog preduzetništva

– Mi smo 2001. dobili nagradu Schwab fondacije kao jedino socijalno preduzeće s ovih prostora među 40 odabranih socijalnih preduzeća iz cijelog svijeta. Izrasli smo u model koji su prepoznali i u Schwab fondaciji ali i drugi kao vrlo inovativan, kreativan ali i kao model koji se može prepisati i primijeniti bilo gdje – kaže Radončić.

Uspjeli su u tome uprkos činjenici da posluju u državi koja nema Zakon o socijalnom preduzetništvu niti se na njemu aktivno radi. Nudili su svoju pomoć za izradu zakona i na nivou Kantona Sarajevo i na nivou Federacije BiH, no svuda su naišli na zatvorena vrata.

– Mi smo doslovno sami izmislili model na kojem radimo. Bilo bi puno lakše da smo imali Zakon o socijalnom poduzetništvu jer bismo mnogo lakše radili. I sada ima mnogo ljudi koji se bave sličnim stvarima ali ni sami sebe zbog nedostatka regulative ne znaju prepoznati kao socijalno preduzeće. Ni mi sami nismo znali da smo taj model dok nas drugi nisu prepoznali – priča Radončić.

No uprkos svemu danas su jako blizu cilju koji su pred sebe postavili prije 26 godina – da prodaju u Saksu na Petoj aveniji.

– Približavamo se Petoj aveniji. Prodavali smo u Neiman Marcusu, to je samo stepenicu niže. Nisam mogla to zamisliti. Jesam imala viziju, ali ne u ovoj mjeri. Trebalo je dosta rada, dosta hrabrosti. Svaka investicija je bila rizik. No zajedno smo postigli ove rezultate. Ne možete uspjeti ako nemate dobre ljude na svim pozicijama – zaključuje Radončić.

  • LRC d.o.o. Sarajevo
  • Connect Agencija
  • Connect Agencija
  • LRC d.o.o. Sarajevo
Tagovi: