KOMPANIJE
Svijetli primjer tekstilne industrije u Hrvatskoj
manager.ba/vecernji.hr Regija 24 studenog, 2020
Izvor fotografije:
vecernji.hr

Kako je nastala tvrtka Bali d.o.o.?

 

Cijela priča o osnutku tvrtke Bali d.o.o. kreće od mojih divnih roditelja Snježane i Dragana Bali koji su radili u Međimurskoj trikotaži Čakovec (MTČ), odnosno, u ogranku tvrtke MTČ u Kotoribi.

Stjecanjem iskustva i znanja proizvodnje odjevnih predmeta od krojenja proizvodnih dijelova pa do završnih faza i pakiranja odlučili su otvoriti vlastitu tvrtku s vizijom proizvodnje vlastitog proizvoda koji će dugoročno biti prepoznat na Hrvatskom i inozemnom tržištu, prenosi vecernji.hr.

2001. godine je osnovana tvrtka Bali d.o.o. te se priča prelijeva u uspješno poslovanje koje traje i danas u ovoj izazovnoj 2020. godini koja je za našu tvrtku iz mog osobnog mišljenja uspješnija od 2019.

 

 

Spomenuli ste da je za vas 2020. uspješnija od 2019., dok mnoge druge tvrtke u tekstilnoj industriji nisu preživjele krizu? Koja je vaša tajna?

Smatram da je uspješnija zato što smo početkom 2020. godine lansirali naš prvi brend pod imenom Balidoo dok je KOZO naš drugi brend lansiran prije nepunih mjesec dana. Prije no što pređemo na tajne htio bih čitateljima ovog našeg intervjua približiti naše brendove. Balidoo je brend dječje odjeće za djecu od 0 do 10 godina koji teži udobnosti nošenja proizvoda kao i inovativnom dizajnu. Ponosimo se i našim ekološkim aspektom proizvodnje bez plastike, tako je tisak na odjeći na vodenim bazama te kutija u koju se pakiraju i šalju proizvodi od reciklirajućeg kartona. KOZO je brend muškog ekskluzivnog donjeg rublja koji je baziran na vrhunskim materijalima koji su izrazito mekani, lagani i nježni na dodir, a to su Giza pamuk i Micromodal. Moram spomenuti da je tekstilna industrija u našoj državi već godinama u problemima, naravno da postoje tekstilne tvrtke koje uspješno posluju, ali Vi ne možete pronaći hrvatski tekstilni brend koji je uspješan i na hrvatskom i na inozemnom tržištu. Slažem se da Hrvatska ne može konkurirati kvantitativnom proizvodnjom proizvoda u odnosu na inozemne tvrtke i kompanije, ali smatram da možemo konkurirati kvalitetom proizvoda i materijala te je takav pristup naša nit vodilja u razvoju brendova Balidoo i KOZO. Strategija diferencijacije je ono što nas je izdvojilo iz mora inozemnih proizvoda i njihovih snažnih lobija. Naravno, moram se zahvaliti našim partnerima Marc Cainu i Wolfordu s kojima radimo dugi niz godina te zajedničkim snagama stvaramo proizvode dostojne njihovih imena. Znanje, iskustvo i proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda koju smo stekli surađivajući s Marc Cainom i Wolfordom prelijevamo u naše brendove te se možete uvjeriti u našu stručnost. Neću i ne smijem zaboraviti zaposlenike naše tvrtke koji doprinose izradi i promociji naših proizvoda. Smatram da se s tako visokom razinom stručnosti i zajedništva kakvu vidimo kod naših zaposlenika ne bi mogli posramiti niti najveći svjetski brendovi te im na tome od srca zahvaljujem.

 

 

Proizvodnja za Wolford je posebno zahtjevna zbog očekivanih standarda kvalitete. Kako ste ispunili te zahtjeve?

Osnovni kriterij kako bi se moglo raditi za Wolford su kvalitetni i pedantni zaposlenici, izuzetno dobar strojni park, a isto tako je važno održavati strojni park na visokoj razini. Na sreću naša tvrtka posjeduje jedan od najboljih tekstilnih strojnih parkova u Hrvatskoj pa možemo proizvoditi tehnički zahtjevne artikle Wolforda. Moj otac koji je u tekstilu 29 godina uvijek kaže da Wolford ima tehnički najzahtjevniju i najdotjeraniju proizvodnju. Govorimo o specifičnim materijalima, šavovima koji moraju biti elastični te sve mora biti savršeno sašiveno. Takvu razinu proizvodnje nije lako postići, a mi to uspijevamo sada već 5 godina. Prva dva testna naloga koja smo dobili od Wolforda za izradu prije 5 godina su bili artikli dviju haljina koje su u maloprodaji stajale 895 eura te možete zamisliti kakvo vatreno krštenje smo imali. Moramo priznati da je olakotna okolnost bila što s Marc Cainom radimo od prije te smo već uvježbani za izradu zahtjevnih artikala.

 

Nakon preddiplomskog studija na Zagrebačkoj školi ekonomije i managemetna ti i brat ste odlučili upisati MBA studij na istom fakultetu. Možemo zaključiti kako je ZSEM ispunio vaša očekivanja. Koja od stečenih znanja najviše primjenjuješ? Možeš li izdvojiti nekog profesora ili kolegij koji te se posebno dojmio?

Meni je iskustvo i znanje stečeno na ZŠEM-u neprocjenjivo, a smatram da se i brat Željko slaže s time. Ne preuveličavam stvari, već je to istina. Pristup profesora na svakom kolegiju je profesionalan, a ono što me najviše iznenadilo je bila pristupačnost i želja profesora da vam pomognu kod bilo kakvih pitanja, stručnih ili privatnih. Iskustva podijeljena od strane profesora će mi zauvijek ostati urezana u pamćenje zato što vi ne gradite samo akademsku karijeru već gradite i svoj život. Ovim putem želim zahvaliti svim profesorima koji su podijelili svoja iskustva s nama te nas naučili prakticirati stečeno znanje kako bismo postali što uspješnije osobe. Trenutno najviše koristim znanje iz područja marketinga zato što mi je to u opisu posla, ali ne možete koristiti znanje samo iz određenog kolegija. Uvijek sam smatrao što će meni ekonomistu na primjer filozofija, sociologija ili pravni kolegiji, ali kada povežete stečeno znanje iz tih svih kolegija s ekonomskim, informacijskim i  financijskim kolegijima imate veliku prednost na tržištu rada, a ujedno veliku priliku postati voditeljem nekog odjela ili same tvrtke.

 

 

Pitate me mogu li izdvojiti nekog profesora, mislim da je to jedno od najdražih pitanja za svakog studenta. Odgovorit ću Vam da mogu, ali molim druge profesore da mi ne zamjere, naravno da i njih poštujem i zahvaljujem se što su mi prenijeli svoja znanja. Prije svih bih izdvojio svoju mentoricu Iviju Bernatović, MBA čiji kolegij Poduzetništvo mi je bio jedan od najdražih i koja već jako puno zna o našim brendovima te je naša komunikacija svakodnevna. Vedrana Pribičević, mag.oec., Matea Hanžek, MSc,MBA, Dina Vasić, MBA, dr.sc. Goran Buturac, Kristijan Krkač, Ph.D. te dr.sc. Ante Žigman su još neki od profesora koji su ostavili neizbrisiv trag u mojem obrazovanju i životu te im neizmjerno zahvaljujem.   

 

Kako je nastala ideja za novi brend KOZO?

Ideja za razvoj brenda KOZO je nastala prije 5 godina, a ove izazovne 2020. godine je prešla iz ideje u djela i mislim da smo učinili odličnu stvar. Ideja kojom smo se vodili kod izrade muškog donjeg rublja i pidžama je bila da ništa ne osjećate na sebi kada nosite proizvod. Kako bismo mogli ostvariti ideju tražili smo najbolje materijala za izradu takvih proizvoda te smo došli do Giza pamuka i Micromodala. Možemo reći da je Giza pamuk kralj pamuka, odnosno, najkvalitetniji pamuk koji postoji na tržištu dok je Micromodal materijal proizveden iz celuloznih vlakana drva te pruža svilenkast osjećaj na koži. Iako 5 godina za razvoj proizvoda zvuči puno, moram reći da smo se posljednjih godinu dana direktno posvetili razvoju takvog proizvoda, od nabave visokokvalitetnog materijala, nabave najbolje gume koja postoji na tržištu, izrade krojeva, izrade gotovog proizvoda pa sve do pakiranja proizvoda u određenu elegantnu ambalažu. Takav proizvod se ne može napraviti preko noći te je jako puno truda i znanja cijele tvrtke uloženo u razvoj proizvoda. Moram spomenuti i pohvaliti našu dizajnericu Karmen Lukša koja je sama dizajnirala cijelu kolekciju proizvoda. Neki od vas su sigurno već i vidjeli marketinška događanja za naš brend KOZO na Hrvatskoj radioteleviziji i plakatima diljem Hrvatske stoga Vas pozivam da podržite hrvatski proizvod i priuštite sebi poseban doživljaj.

 

Zasad imate vlastitu liniju donjeg rublja za muškarce. Koji su vam planovi za budućnost? Možemo li očekivati liniju za žene?

Imamo mnogo planova za budućnost, a jedan od najvećih je izgradnja nove administrativno/proizvodne zgrade površine 3500 kvadratnih metara na nedavno kupljenom zemljištu površine 40.000 kvadratnih metara kako bismo u budućnosti mogli širiti svoje poslovanje. Naravno da možete očekivati liniju za žene, to će biti još jedan naš iskorak u poslovanju tvrtke, ali morat ćete malo pričekati zato što proizvodnja linije za žene iziskuje više vremena nego za muškarce, moramo biti realni i reći da su dame pedantnije.

 

Što je najvažnije za uspjeh obiteljske firme? Tata, ti, brat kako se slažete?

Najvažnije je zajedništvo u obitelji i da taj posao volite, nažalost postoji mnogo tvrtki za koje znam gdje se djeca ne žele upuštati u obiteljski posao već žele živjeti drugačijim životom. Kod obiteljske tvrtke morate znati da ne postoji radno vrijeme već morate konstantno biti u pokretu, između ostalog, naša tvrtka laički rečeno hrani stotinu obitelji. Oformili smo i mladi tim zaposlenika koji radi na novim idejama te je takav pristup rijedak u tekstilnoj industriji. Ili inoviraj ili nestani, zvuči okrutno, ali bez inovacija tvrtka ne može prosperirati te je najvjerojatnije to uzrok loše tekstilne slike u Hrvatskoj. Tata, brat i ja se odlično slažemo te imamo koncept podjele poslova, ali uvijek treba postojati osoba koja će reći hoće li se projekt provoditi ili ne, a to je moj otac. Pripremate li se brat i ti na preuzimanje tvrtke jednog dana? Kako izgleda proces pripreme? Naravno da se pripremamo za preuzimanje tvrtke, zato smo i došli. Malo se šalim, ali je dug proces do preuzimanja tvrtke i treba biti realan. Nismo tatini sinovi pa ćemo mi sigurno preuzeti tvrtku i igrati se. Tvrtka je stvarana 20 godina, trud, znoj i znanje koje je uloženo da bi tvrtka bila danas ono što jest mi ne možemo niti zamisliti u ovim godinama. Naravno da zaposlenici brata i mene promatraju kao nasljednike, ali potrebno je dokazati da smo dosljedni visoke pozicije našim radom i zalaganjem. Sam proces preuzimanja tvrtke ne postoji, ali je meni uvijek drago prisustvovati izradi proizvoda kroz sve njegove faze.

 

Primijetili smo izvrsnu kampanju za Balidoo, jesu li to vec inovacije nove generacije? Koliko je lako ili teško uvoditi inovacije u obiteljskoj firmi?

Kampanja za Balidoo je bila naša prva marketinška kampanja ikada te se njome ponosimo. Bili smo mladi, no možemo reći da imamo svoju strategiju i marketinški plan koji se pokazao uspješnim preko Balidoo, a sada i KOZO brenda. U našoj obiteljskoj tvrtki samostalno ne možemo uvoditi inovacije, nove ideje su uvijek dobrodošle, ali postoji dogovor da se o svakoj ideji pomno diskutira unutar obitelji. Smatram da uspijevamo uvoditi strateški bitne inovacije kako bismo ostali u korak s vremenom te naša tvrtka prosperirala na tržištu. ZŠEM 30.11. u 16 sati organizira i besplatni webinar Nove generacije u obiteljskom biznisu u kojem će sudjelovati uspješni nasljednici obiteljskih tvrtki. Više pročitajte ovdje.

Tagovi: