Tvornica keksa Mira iz Prijedora izbjegla je sudbinu većine javnih poduzeća iz ovog grada za koje je proces privatizacije značio i kraj poslovanja.

Tvornica čiji je većinski vlasnik 2003. godine postao hrvatski Kraš prije petnaest godina bila je pred propadanjem.

Danas je vodeći proizvođač konditorskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Godišnje proizvede 6.000 tona keksa i konditorskih proizvoda, izvozi u gotovo cijeli svijet i drugi je najveći poslodavac u Prijedoru.

Krajem rujna Tvornica keksa i srodnih proizvoda Mira će obilježiti 90 godina poslovanja.

Kao prekretnicu za današnji uspjeh u Miri izdvajaju 2003. godinu kada je većinski vlasnik tvornice postao Kraš.

Te godine provedena je privatizacija tijekom koje je hrvatska kompanija preuzela nešto više od 60 posto dionica Mire, a danas ih je u njenom vlasništvu 76,09 posto.

Dolaskom Kraša u tvornici počela renesansa

– Od firme koja je propadala, čiji su krovovi prokišnjavali, čijim radnicima od početka rata nije uplaćivan radni staž i zdravstveno osiguranje, mi smo došli do toga da smo kompanija za primjer, ne samo u Prijedoru nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Nemamo nikakvih dugovanja, sve obveze izmiruju se na vrijeme a odnosi sa dobavljačima su odlični pa nas u poslovnim krugovima često navode kao firmu koja je primjer uspješnog poslovanja – kaže za BiznisInfo Marina Cvjetićanin, direktorica kadrovskih, općih i pravnih poslova i voditelj ureda organa društva.

Marina Cvjetićanin

Osim što je izmirio sve obveze iz kupoprodajnog ugovora i proveo proces zbrinjavanja radnika, Kraš je u prijedorsku tvornicu investirao i značajna sredstva.

Proizvodnja se sada odvija na modernoj opremi i po najnovijim standardima.

– Imali smo ogromne investicije. Samo u ovoj godini u tvornicu je investirano preko milijun KM a od 2009. godine do danas ukupno je u Miru uloženo 13 milijuna KM.

Zgrada stara 40 godina je obnovljena, a proizvodnja modernizirana.

U tvornici se provodi visok stupanj kontrole proizvodnog procesa, od kontrole ulaznih sirovina, ambalaže i svega ostalog…

Imamo vlastite laboratorije i za kontrolu gotovih proizvoda – kaže Cvjetićanin navodeći kako su posebno ponosni na IFS standard koji posjeduju, a koji je jedan od najzahtjevnijih standarda kada je u pitanju proizvodnja hrane.

Tvornica je implementirala i međunarodni standard ISO 9001:2015 kao i halal standard kako bi ispunila zahtjeve izvoznog tržišta.

Sjedište firme u Prijedoru

A od ukupne proizvodnje, od 75 do 80 posto odlazi u izvoz i to u zemlje zapadne Europe, Ameriku, Australiju, Kanadu, Saudijsku Arabiju…

Pored ovih tržišta na koje izvoze godinama, Mira otvara i nova. Najtraženiji proizvod je Mirin keks Frondi.

– Sada je u tvornici sve nova oprema, povećani su kapaciteti proizvodnje i sve što se proizvede odmah ide na tržište.

Proizvodnja je u potpunosti prilagođena zahtjevima tržišta.  Možemo biti zadovoljni jer osvajamo nova tržišta  – kaže Cvjetićanin.

U tvornici su trenutno zaposlena 374 radnika.

Prošle godine koja je po prodaji bila rekordna, bilo je na određeno vrijeme zaposleno i dodatnih 100 radnika što čini Miru drugim najvećim poslodavcem u Prijedoru.

Zahvaljujući dobroj suradnji s gradskom administracijom i školama problemi sa pronalaskom adekvatne radne su značajno ublaženi.

Jedna su od rijetkih kompanija u kojima su mnogi Prijedorčani bili u mogućnosti provesti čitav radni vijek i zaraditi mirovinu, a njihova djeca i dalje redovno šalju upite za rad u Miri.

– Imamo odličnu suradnju sa Poljoprivredno-prehrambenom, Mašinskom i Elektrotehničkom školom.

Djeca iz ovih škola dolaze u Miru na praksu tijekom koje se upoznaju sa osnovnim elementima potrebnim za početak rada u proizvodnji, tako da oni koji počnu raditi već imaju osnovna znanja o tome kako se kretati u proizvodnji, kako nositi zaštitnu opremu, kako održavati higijenu ruku i sl, a sve ostalo brzo nauče.

Praksa je za njih vrlo važna jer im daje mogućnost da lakše pronađu radno mjesto, a i mi kao privrednici smo dužni dati nešto obrazovnom procesu jer su nama najpotrebniji kvalitetni kadrovi –  kaže Cvjetićanin.

Suradnja s obrazovnim institucijama samo je dio partnerskih odnosa na lokalnom nivou koji omogućavaju uspješan rast i razvoj kompanije.

BFC certifikat povoljnog poslovnog okruženja koji je Prijedor stekao kao prva jedinica lokalne samouprave u BiH u praksi se pokazao kao vrlo značajan element razvoja privrede i cjelokupne lokalne zajednice.

– Imamo izuzetnu suradnju sa Gradom sve ove godine.

U svemu što smo radili maksimalno su nam izlazili u susret i sve naše potrebe su najozbiljnije shvaćene i rješavane efikasno. Stalo nam je da i dalje zajedno radimo sa gradskom administracijom u cilju stvaranja što boljih uslova za poslovanje postojećih privrednika, privlačenje novih i podizanje kvaliteta života naših građana – zaključuje Cvjetićanin.