Bosna i Hercegovina bi od prodaje ambasade i rezidencije bivše SFRJ u Bernu, te od prodaje stalne misije SFRJ pri UN, u New Yorku trebala dobiti oko 14 mil KM.

Naime, Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ pokrenit će postupak prodaje Ambasade i rezidencije bivše SFR Jugoslavije u Bernu i Stalne misije SFRJ u New Yorku.

Kada je u pitanju ambasada u Bernu u Prijedlogu odluke o odobravanju zajedničke prodaje stoji da se prihvata ponuda u iznosu od 7,7 milijuna švicarskih franaka (oko 14,2 mil KM), od čega bi BiH trebala dobiti 15%, odnosno oko 2 mil. KM.

Kupac ambasade i rezidencije u glavnom gradu Švicarske je Srbija, koje će otkupiti suvlasničke udjele od preostale četiri države, sukcesora, te će oni biti raspodijeljeni između te četiri države i to na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije.

- Ministarstvo vanjskih poslova BiH će izvršiti obaveze po osnovu plaćanja troškova u postupku sklapanja ugovora, kao i iznos ostalih troškova nastalih prometom predmetne nekretnine - istaknuto je u Prijedlogu odluke.

Kako je naglašeno, pomenuto MVP BiH će preostala sredstva, nakon izmirenja obaveza uplatiti na Jedinstveni račun trezora BiH u skladu s instrukcijom Ministarstva financija i trezora BiH.

Što se tiče prodaje Stalne misije bivše SFRJ pri Ujedinjenim nacijama, u Prijedlogu odluke stoji da će biti prihvaćena ponuda u iznosu od 50 mil. USD (81,2 mil. KM) od čega bi BiH trebala dobiti 15%, odnosno oko 12 mil KM.

Kupac Stalne misije u New Yorku je poduzeće iz tog grada, a sredstva će kao i u slučaju ambasade u Bernu biti raspodijeljena između zemalja sukoncesionara i to u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije.

Podsjetimo, nakon raspada Jugoslavije bilo je potrebno među bivšim republikama raspodijeliti brojne ambasade, rezidencije, stanove, poslovne prostore, odmarališta na moru i druge nepokretnosti.

Prema ranijem pisanju medija iz Srbije, ni danas, više od 20 godina od Sporazum o pitanjima sukcesije se po mišljenju nekih pravnika, ne sprovodi u potpunosti, te su brojna pitanja vlasništva nad imovinom na prostoru bivše Jugoslavije ostala neriješena.