vještine

Popis svakodnevnih poslova koje nam telefoni i strojevi preuzimaju stalno se širi, no jeste li se ikada zapitali kako novi naraštaji doživljavaju tu promjenu. 

Mnoge vještine koje ni mi više ne koristimo, a pamtimo ih kao ostatke prošlosti, novi naraštaji nikada nisu morali ni učiti. Ostavite ih same u šumi sa zemljovidom i kompasom i možda će se snaći, ali teško je vjerovati kako ih je itko učio kako se njima služiti. Osim toga, sjećanja se više ne pohranjuju u mozgu, nego u telefonima.

Pisanje pisanim slovima

Tržište rada trenutno je vrlo zahtjevno, a rast plaća usporen. No postoje vještine zbog kojih su poslodavci spremni ponuditi više plaće. 

Prema Robert Half vodiču za plaće za 2026. godinu, temeljenom na podacima gotovo 2.000 radnika i 2.200 menadžera za zapošljavanje u SAD-u, čak 84% poslodavaca planira ponuditi veće zarade kandidatima sa specijaliziranim znanjima. 

Najtraženije vještine za koje se očekuju povećane plaće

U digitalnom svijetu, rukopis počinje ličiti na izgubljenu umjetnost, naročito za generaciju Z – rođene od kraja 90-ih do početka 2010-ih. Trebamo li se zapitati o budućnosti načina na koji komuniciramo i razmišljamo.

Nedavna studija Sveučilišta u Stavangeru otkrila je kako oko 40% pripadnika generacije Z gubi vještinu pisanja rukom, vještine ključne za ljudsku interakciju već oko 5.500 godina.

Plaća i dobri međuljudski odnosi i dalje su najvažniji faktori pri odabiru poslodavca, pokazuje najnovije istraživanje provedeno tijekom Regionalnog sajma poslova. 

Istraživanje je obuhvatilo preko 6.000 ispitanika iz regije, uključujući više od 800 iz Bosne i Hercegovine. Rezultati otkrivaju i rastući optimizam među mladima u BiH kada je u pitanju pronalazak prvog zaposlenja, ali i niz izazova s kojima se suočavaju nezaposleni i zaposleni radnici.

Napredne tehnologije i umreženost zauvijek su promijenile način na koji radimo: kako biti agilan, eksperimentalan, inovativan, produktivan i zadovoljan na poslu, a uz to kontinuirano testirati ideje i koncepte i učiti iz neuspjeha?

A1 Hrvatska i Jutarnji vjeruju u budućnost u kojoj pobjeđuju inovativni, kreativni, znatiželjni, odvažni. U serijalu Future of Work donosimo vodiče i istraživanja stručnjaka kako to postići.

Napredne tehnologije i umreženost zauvijek su promijenile način na koji radimo: kako biti agilan, eksperimentalan, inovativan, produktivan i zadovoljan na poslu, a uz to kontinuirano testirati ideje i koncepte i učiti iz neuspjeha?

Milijarder Warren Buffett u samo tri riječi dao je savjet kako lako možete povećati svoju vrijednost za najmanje 50 posto.

Savjet o tome kako povećati svoju vrijednost u poslovnom svijetu, Buffett je dao Michaelu Hoodu, suosnivaču kanadskog startupa Voiceflow.

Podsjetimo, inovacija Voiceflowa korisnicima omogućuje da dizajniraju vještine Alexe, Amazonove virtualne osobne asistentice. 

Hood je kratak video razgovora u automobilu objavio na LinkedInu, a prenijeli su ga brojni svjetski mediji.

Škole su ustanove u kojima se specijaliziramo za određenu oblast kojom se u životu želimo baviti, ali uz to one od malena imaju mnogo veću ulogu u općem obrazovanju i pripremanju za život.

Let’s reach success je objavio koje to vještine ne možemo naučiti u školi, a trebali bi, jer su veoma važne za život.

Upravljanje vremenom

Jedinstvenost i radne navike značajniji su za uspjeh neke ličnosti od njenog stupnja inteligencije, pokazuju istraživanja.

Ekonomist James Hackman, nasuprot nekim naučnicima i političarima, koji smatraju da koeficijent inteligencije utiče na uspjeh do 50 posto, pokazuje da je zastupljenost inteligencije svega jedan ili dva posto.

Hackman je s kolegama analizirao različite vrste podataka – rezultate testova inteligencije i standardiziranih ispita, te procjene ličnosti tisuća ljudi u Velikoj Britaniji, SAD-u i Holandiji.

Slušajući profesore i roditelje, lako je pretpostaviti da su dobre ocjene u školi uvjet za profesionalan uspjeh.

Tom Corley, knjigovođa i financijski planer, istraživao je velike plaće kod pojedinaca. Mnogi od njih su milijunaši koji su bogatstvo stekli sami, dakle novac nisu naslijedili. Na osnovu anketiranja, Tom je došao do rezultata da samo 21 posto milijunaša koji su to postali samo svojom zaslugom, bili odlični studenti, 41 posto su bili vrlo dobri studenti, a 29 posto su bili dobri. Čak su i pomoćnici i posluga milijunaša imali prosjek kao njihove gazde.