U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. Gost Kluba menadžera je Zoran Puljić, MBA, direktor Fondacije Mozaik, najveće neprofitne korporacije u regiji.

Zoran Puljić je i Schwab (Svjetski gospodarski forum) društveni poduzetnik 2010. godine za Srednju i Istočnu Europu. Uspješno je pokrenuo nekoliko neprofitnih i profitnih organizacija čiji je cilj ekonomsko i društveno osnaživanje marginaliziranih skupina, prvenstveno mladih i žena u Bosni i Hercegovini. Član je i predsjednik niza domaćih i međunarodnih odbora, uključujući njemački Marshall fond (Balkan Trust for Democracy), European Foundation Centre (Grantmakers East Forum), Resource Alliance, ICNL, EU TACSO i Bigmev.

Fondacija Mozaik nastoji stvoriti novu vrijednost i značajno unaprijediti život ljudi u BiH. Tri godine su razvijali novu strategiju, uz detaljne analize, pažljive nacrte i konzultacije renomiranih domaćih i stranih stručnjaka i praktičara, kako bi pomogli mladima koji žele postati poduzetnici. Mozaikova strategija na inovativan način ima cilj pronaći poštene i pozitivne mlade ljude u koje će dugoročno investirati. Broj prijava mladih, inovativnih osoba koji žele pokrenuti vlastiti biznis, u stalnom je porastu. Njihov plan je do 2025. godine izgraditi novu generaciju mladih ljudi – moralnu snagu koja kreira novu društvenu i ekonomsku vrijednost.

Fondacija Mozaik pozicionirala se kao najveća neprofitna korporacija u regiji, kako je sve počelo i što su glavne smjernice Mozaika?

Sve je počelo 2002. godine kada je Fondacija Mozaik osnovana s ciljem jačanja društvenog kapitala u zajednicama, pružajući građanima podršku pri pokretanju aktivnosti od zajedničkog interesa kroz mobilizaciju lokalnih resursa. Glavne smjernice su bile da se zajedno s lokalnim organima vlasti i biznisima rješavaju problemi i poboljšava kvalitetu života malih zajednica u BiH.

Razvili ste desetogodišnju strategiju kroz koju investirate u mlade ljude i njihove biznise te uspostavili virtualni inkubator za društvene biznise u kojem se razvijaju i testiraju biznis ideje. O čemu je riječ i kako je sve nastalo?

Fondacija Mozaik i Mozaikov tim tijekom svog rada prepoznati su kao pokretači ekonomskog i društvenog razvoja kroz dugogodišnji rad na razvoju lokalnih zajednica u partnerskim općinama i opštinama u kojima su provedeni Mozaikovi projekti. Iskustvo nas je dovelo do našeg inovativnog koncepta, razvoja Bosne i Hercegovine, koji je zasnovan na jačanju poduzetništva, a prvenstveno poduzetništva mladih. Uspostavili smo virtualni inkubator društvenih biznisa u kojem je u prve dvije godine inkubirano petnaest biznisa. Mlade ljude za naš inkubator biramo tako što im damo priliku da naprave društvenu inovaciju i dokažu svoju posvećenost, empatiju i poštenje. Podvlačim, ovo nije projekt nego ozbiljna desetogodišnja strategija: oni koji pokrenu društveni biznis od Mozaika dobivaju cjeloživotnu podršku kroz čitav niz kasnijih opcija i aktivnosti. Mozaikova misija je prepoznati, osnažiti i investirati u razvoj poduzetne omladine, kako bi oni ostvarili svoje pune potencijale i neiskorištene resurse stavili u funkciju društvenog i ekonomskog osnaživanja BiH.

Što je društveni biznis i koji su glavni razlozi za njegovo pokretanje?

To je biznis koji je fokusiran na rješavanje nekog od društvenih problema i koji 51% profita ulaže u društvo. To znači da grupa ljudi primijeti određeni društveni problem, npr. neadekvatnu brigu za stare i iznemogle osobe i odluči da ponudi tržišno rješenje problema kroz osnivanje firme koja se bavi pružanjem usluga brige za starije osobe, ali po posebnim uvjetima, s inovativnim paketima usluge ili inovativnim načinima plaćanja. I na kraju svake poslovne godine, vlasnik ili vlasnici ove kompanije svjesno odluče da više od pola svog godišnjeg profita ulože u svoju zajednicu – ovakvu vrstu lokalizirane investicije teško da ćete dobiti od biznisa koji postoji samo da bi kreirao profit i koji posluje samo ondje gdje je povrat na investiciju najveći. I da ne bude zabune, nema ništa loše ni s takvim biznisima – oni su rezultat izbora njihovih vlasnika i dobrodošli su. Ali ono što nama treba je jedna raznovrsnost na tržištu koja se ogleda ne samo u većem izboru proizvoda nego i u većem izboru filozofija poslovanja. Biznis i solidarnost – to je društveni biznis.

Poznato je da su društveni biznisi rasprostranjeni u Europi i svijetu. Koliko je društveni biznis razvijen u BiH?

Društveni biznisi su odnedavno postali malo učestaliji dio i domaćeg diskursa, posebno među nevladinim organizacijama i onda ih se nekako po automatizmu smješta direktno u nevladin sektor. Međutim, to je vrlo neoprezan potez. Društveni biznisi su fenomen koji u dosta slučajeva postoji neovisno od nevladinog sektora. Diljem Europe i svijeta, društveni biznisi su dio poslovne klime i kulture. Ono što bi trebalo da se dogodi je to da društveni biznisi počnu nicati neovisno od bilo čije podrške onda kada budemo imali dovoljan broj hrabrih ljudi koji će se odvažiti na njihovo pokretanje. 

Kako izgleda pokretanje društvenog biznisa u BiH, koje su obveze društvenog poduzetnika?

Društveni poduzetnik ili poduzetnica se kao i svaka druga poslovna osoba mora osloniti na druge aktere na tržištu da bi napravio uslugu ili proizvod i konkurentno ga isporučio svojim kupcima. Jednako kao i sve druge profitne pravne osobe, obveza je plaćanje poreze i poslovanje po zakonima ove zemlje. S obzirom da se u tom smislu ne razlikuje od standardnog biznisa, faktori koji mogu utjecati na pokretanje ili nepokretanje društvenog biznisa se ne razlikuju bitno od faktora radi kojih netko pokrene ili ne pokrene bilo koju drugu firmu. Ono što je malo širi društveni problem u BiH, a ima veze s pokretanjem bilo koje vrste biznisa, jeste nevjerojatna količina straha od toga da će biznis propasti. I naravno, neki biznisi će i propasti. Ali neki će raditi odlično, a mi ne možemo to ni znati jer je u našoj prvobitnoj kalkulaciji prevagnuo strah od propadanja. To je problem posebno prisutan kod mlađih generacija koje su vrlo uplašene da se uhvate u koštac s poslovnim rizikom. U većini razvijenih zemalja svijeta, mladi ljudi koji su poduzetni do završetka fakulteta okušaju se u osnivanju barem dvije kompanije. Velika većina od tih kompanija i propadne ali naučene lekcije s poduzetnicima ostaju zauvijek i garant su da će svi budući pokušaji biti bliži uspjehu.

Implementacija desetogodišnje strategije kojoj je cilj da se obrazuje oko 50.000 mladih širom BiH te da se ohrabre na poslovne poduhvate počela je s realizacijom prije dvije godine. Kakvi su dosadašnji rezultati provođenja strategije i koliko je društvenih biznis do sada pokrenuto zahvaljujući Mozaiku?

Definitivno smo na dobrom putu, a evo i zašto:

- U Cazinu živi Sandi Salkić, mladi i obrazovani inženjer prehrambene tehnologije koji uzgaja govedinu premium kvaliteta i planira angažirati cijelu svoju zajednicu u proizvodnji domaćeg mesa čija je kvaliteta testirana i dokazana. Sandi vodi društveni biznis Agrorevolucija.

- Armin Maglić i Ammar Halepović, budući inženjer prometa i nastavnik likovne umjetnosti – mladi Tešnjaci koji će svojim kartama za djecu pomjeriti fokus s učenja isključivo kroz tehnologiju na učenje kroz socijalnu interakciju i komunikaciju. Jer danas djeca misle da su njihovi prijatelji u mobitelima, a ne u susjedstvu. Sličan pothvat na umu imaju i mlade Zvorničanke okupljene u timu "Mislilica" jer prave domaću slikovnicu kroz koju djeca mogu da ostvare balansiran emotivni i intelektualni razvoj.

- U Bosanskoj Krupi živi veliki broj starih osoba o kojima se nitko adekvatno ne brine. Bar je tako bio slučaj prije osnivanje "Sigurne ruke", društvenog biznisa koji se brine o starim i iznemoglim osobama. S puno ljubavi i požrtvovanja ga vode Almir i Selma Ćehić.

- Tamara Jović iz Zvornika bi svojom pričom svakome natjerala suze na oči. Unatoč teškom životu, umjesto da se žali kako je kod nas običaj ona je odabrala da radi. Sa svojim kolegicama u Zvorniku osniva Agenciju za čišćenje "Superžena" koja će da zaposli i kroz posao pruži dignitet ženama koje imaju niske obrazovne kvalifikacije i teško su zapošljive na tržištu.

- Dva inspirativna tima iz Sarajeva, neki od njih još studenti, mogu riješiti problem nehigijenskih toaleta u našim bolnicama i javnim ustanovama i probleme s redukcijama vode. Naime, Nađa Zubčević vodi tim koji se zove "Laboratorija ideja" i koji je izumio antibakterijsku dasku za WC školjku – dezinficira preko 98% bakterija. Drugi tim, tim ARQUA, vodi mladi arhitekta Adnan Vehabović i oni su osmislili modularni rezervoar koji bi trebao da vam na razini domaćinstva riješi probleme s redukcijama vode.

- Adakta tim iz Cazina zapošljava nezaposlene pravnice koje su dugo vremena provele na birou, a pruža usluge pravne pomoći i podrške malim i srednjim poduzećima. Dakle, ako vam treba outsourcing pravnih usluga one vam sigurno mogu riješiti vaše probleme.

- Ili mlada dizajnerica iz Bihaća, Lejla Spahić i njen tim koji koristeći prirodne materijale žele okupiti domaću kreativnu energiju oko lokalno proizvedenih ženskih torbi.

Ono što ovi mladi ljudi postižu najbolje opisuje ono što mi radimo.

U Mozaiku ste formirali i M-zonu društvenog poduzetništva gdje svi mladi koji imaju ideju mogu pokrenuti vlastiti biznis u samo nekoliko koraka. Kako to izgleda u praksi?

U praksi mladi u M-zoni od društveno inovativnog projekta u svojoj zajednici do osnivanja društvenog biznisa prolaze kroz proces od godinu dana intenzivnog rada s mentorima i stručnjacima. Do sada smo objavljivali po jedan poziv godišnje. Zbog ogromnog interesa, od sljedeće godine ćemo objavljivati 4 godišnja poziva, pri čemu će 3 omogućiti direktno kandidiranje ideje za društveni biznis, a jedan opciju za implementaciju inovativnog društvenog projekta kao uvod za kasniji razvoj društvenog biznisa.

Koliko novčanih sredstava je do sada uloženo u društvene biznise i tko su donatori?

Do sada smo kroz različite inicijative uložili preko milijun KM. Izvori financiranja su različiti. Od dividendi vlastitih poduzeća, preko privatnih fondacija iz Europe i privatnih investitora iz US. Neki od njih su Bosch Fondacija, UniCredit Fondacija, Zeit Fondacija itd.

Vlada li interes mladih u BiH za društvene biznise, koliko dobivate prijava?

U prošloj godini dobili smo 4.737 prijava, a u ovoj 5.609 što pokazuje želju mladih da pokreću promjene i preuzimaju odgovornost.

Jedan od ciljeva Mozaika jeste do 2025. godine izgraditi novu generaciju mladih ljudi – moralnu snagu koja kreira novu društvenu i ekonomsku vrijednost. Što vas motivira?

Naprijed nas tjera motivacija i inat. Motivira nas kreiranje DOBRE ekonomije s uzornim i poštenim mladim društvenim poduzetnicima. A inat nas tjera jer gotovo svi kažu da kod nas to nije moguće, nabrajaju probleme itd... Mi ćemo im 2025. dokazati da izvrsna strategija i još bolja implementacija mogu čak i u BiH napraviti nevjerojatne rezultate.

Postoje li još neki projekti koje planirate realizirati u BiH u narednom periodu?

Fokusirani smo na našu strategiju i svi resursi su nam posvećeni kreiranju dobre ekonomije. Trenutno završavamo sve ranije ugovorne obaveze koje se tiču projekata koji nisu direktno vezani za našu strategiju, a ne planiramo ništa što je izvan nje.

Koji je Vaš savjet mladima u BiH? Što savjetujete onima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog biznisa?

Da se prijave u M-zonu Fondacije Mozaik. Bez obzira gdje se nalazite, u kojem gradu ili selu. Kod nas su svi mladi dobrodošli, ne treba štela ali treba jako puno rada, zalaganja i učenja.

Koja je Vaša definicija uspješnog menadžera?

Uspješan menadžer ima jasnu viziju i ciljeve s jedne strane, a nevjerojatno dobru sposobnost kreiranja poslovnih timova s druge strane koji će od njega postepeno preuzeti sve operativne elemente kako bi se on fokusirao na strategije i ciljeve