Višegrad

U selima višegradskog kraja, koja su nekada bila poznata po enogmnom uzgoju i izvozu šljiva, situacija se promjenila. Šljive rađaju svake sedme godine, a i kad rode nema ih tko brati.

Prije tri desetljeća, pa i više, sela višegradskog kraja bila su prepoznatljiva po izvozu voća i povrća, a posebno šljive. Nisu služile samo za jelo – od njih se pekla i rakija na koju je ovaj kraj bio ponosan.

Danas je slika sasvim drukčija: sela su mahom prazna, a šljive rode gotovo svake sedme godine.

Poslovođa na čišćenju plutajućeg otpada Aleksandar Vuković kaže da se dnevno ukloni 100 metara kubnih otpada, a prema njegovoj procjeni, do brane je stiglo 12.000 metara kubnih smeća.

Na branu Hidroelektrane Višegrad, usljed pucanja lančanice, stiglo je 12.000 metara kubnih otpada koji se svakodnevno uklanja, potvrdili su iz poduzeća "Hidroelektrane na Drini".

Tehnički direktor ovog poduzeća Tomislav Popović rekao je da je pod pritiskom otpada i velike količine vode pukla lančanica, što ne ugrožava rad hidroelektrane, ali ju je nužno zamijeniti.

Zastrašujući prizori plutajućeg otpada na Drinskom jezeru na samom ulazu u Višegrad uvijek iznova šokiraju javnost, iako nije novina da se na ovom mjestu, posebno u vrijeme većih padavina i nabujalih voda stvore prava ostrva otpada različitih vrsta. Gomile smeća, od plastike, boca, kabastih i drugih predmeta, stigle su Limom iz Crne Gore te iz Goražda i Foče. Najvjerovatnije je rijeka sa svojih obala "pokupila" otpad nataložen na divljim deponijama koje su napravljene duž obala Drine u svim mjestima uzvodno, ali stižu u rijeku i putem njenih pritoka.