siva ekonomija

Nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini je dugogodišnji problem. Posebno se odnosi na zanatske usluge električara, keramičara, molera, vodoinstalatera i bravara. Veliki broj radnika napustio je BiH i danas svoje usluge pružaju u zemljama Evropske unije. Najčešće su to Slovenija, Hrvatska i Njemačka. Razlog su, naravno, bolji uvjeti rada i veće plaće. 

Forbes BiH istražio je ovo tržište rada na lokalnjm razini, odnosno kako građani Sarajeva pronalaze majstore za građevinske radove u stambenim jedinicima.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da u sljedećih nekoliko godina prijeti krah postojećem mirovinskom sustavu u BiH, jer zemlju napušta radno sposobno stanovništvo, a raste broj umirovljenika.

Da bi mirovinski sustav funkcionirao, odnos zaposlenih i umirovljenika bi trebao biti najmanje 3:1: dok je u BiH gotovo izjednačen (1,19:1) što uz neredovne uplate doprinosa, sivu ekonomiju, te druge sustavne propuste, mirovinski sustav čini gotovo neodrživim, piše RSE.

Usluge zanatstva, posebno zidara, tesara, molera i vodoinstalatera poskupjele su i bit će sve paprenije jer je zanatlija na našim prostorima sve manje, a zanatstvo se mora afirmirati na svakom koraku, smatraju predstavnici iz ove oblasti.

Jedna Banjalučanka kaže da joj je za kvar u kupatilu vodoinstalater nedavno naplatio 50 KM, iako je ranije ta usluga koštala 30 KM.

Prema istraživanju agencije Ipsos siva ekonomija u BiH čini čak 25,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Upravo o ovom problemu, na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, govorio je Arthur Laffer, jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za političku ekonomiji. Njegova poznata, "Laferova" kriva izučava se na ekonomskim fakultetima širom svijeta, a pokazuje tzv. optimalnu stopu poreza, koja povećava prihode vlade, ali i zaposlenost, produktivnost i proizvodnju, javlja N1.