Nafta

Cijena nafte doživjela je najveći pad u posljednje dvije godine nakon što je Libija saopćila da će povećati isporuke, dok investitori strahuju da će trgovinske tenzije umanjiti potražnju za ovim energentom.

Cijena barela brent nafte opala je za 6,9 posto i iznosi 73,4 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je za pet procenata i sada košta 70,38 dolara.

Pojeftinjenje je uslijedilo poslije višemjesečnog rasta cijena do nivoa koji je bio najveći u posljednjih nekoliko godina.

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je žestoko optužio Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) za podizanje cijena nafte i zatražio od njenih članica da učine više.

– Monopol OPEC-a mora zapamtiti da su cijene nafte visoke, a oni ne čine gotovo ništa da pomognu. Ako išta, oni podižu cijene dok Sjedinjene Američke Države brane mnoge od OPEC-ovih članica za vrlo malo novca. To mora biti dvosmjerna ulica. Smjesta snizite cijene – napisao je Trump na Twitteru.

Cijena nafte i naftnih derivata u Federaciji BiH u posljednjih godinu dana porasla je za blizu 0,50 KM po litru. Rezultat je to rasta cijene barela nafte na svjetskom tržištu, koja je u istom periodu povećana za 25,39 dolara. Cijena benzina je posljednji put rasla u maju i to za 0,13 KM, a dizela za 0,14 KM.

U posljednjih pet mjeseci cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj povećane su najmanje tri puta i u odnosu na januar u prosjeku su više za oko 35 feninga, a kako stvari sada stoje - tu nije kraj.

Ako se obistine procjene pojedinaca i svjetskih analitičara, do kraja godine cijene ovog energenta mogle bi rasti još za dvadesetak odsto, a barel bi sa sadašnjih oko 80 dolara mogao dostići i cijenu od 100 dolara.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH je od januara 2017. godine vršila pojačane kontrole prometa nafte i naftnih derivata te je utvrđeno da je država oštećena za više od 13 miliona KM, jer su određeni distributeri izbjegavali plaćati akcize, naročito kada je riječ o uvozu lož-ulja.