Iz sadržaja časopisa za liderstvo i organizacijski razvoj qLife "Digitalna revolucija" (Ljeto, 2018.)

Tekst se bavi obilježjima novonastajućeg digitalnog društva koje se u stvarnosti može smatrati novim oblikom kulture.

Prezentiraju se i pojašnjavaju brojni simptomi digitalnog društva kao, primjerice, brisanje granica i jasne razlike između stvarnog i virtualnog svijeta; brisanje jasnih granica između ljudi, strojeva i prirode; preokret koji je oskudicu zamijenio (pre)obiljem informacija, te pomak koji je primat subjekta zamijenio primatom interakcija.

Navedeni simptomi definiraju specifični karakter kulture digitalnog društva te omogućuju osvještavanje glavnih trendova koji će obilježiti digitalnu kulturu.

Osim toga, u tekstu se ukazuje kako isti spadaju u tri koje se do sada nisu izučavale.

Međutim, već sada je jasno kako „utjelovljenje“ žive mreže predstavlja posve novi fenomen koji izravno utječe na temeljno ljudsko pitanje „tko sam ja?“.

Sokrat je svoje učenike podučavao kazivajući im: „Upoznaj sebe!“, a Petrarca je pitao: „Tko smo mi?" Odakle dolazimo? Kuda idemo?“

Prema tome, problem suštinske prirode ljudskog bića i dalje će predstavljati ključno filozofsko pitanje.

Odnosi među subjektima različite kompleksnosti (pojedinac, grupa, zajednica) mogu se predočiti kao međupovezani procesi koji se odvijaju na više razina istovremeno te protjekom vremena poprimaju sve različitije forme.

Pa ipak, u središtu spomenutih međuodnosa uvijek se nalazi osobnost koja je aktivna u svim komunikacijskim procesima.

Spomenuta osobnost trebala bi biti sposobna šire, jače i kvalitetnije povezivati se s različitim subjektima te pronalaziti nove načine za produbljivanje interakcija.

Opisana dinamika može se razviti u bilo kojoj kulturalnoj zajednici te postati novim modelom interakcija u suvremenom svijetu.

Pojava mrežne osobnosti odražava fundamentalne promjene koje se odvijaju u modernom društvu, a te promjene zapravo su simptomi koji ukazuju na transformaciju u digitalno društvo.

Glavni simptomi transformacije jesu:

• brisanje razlike između stvarnog i virtualnog,

• brisanje granica između ljudi, prirode i artefakata nastalih ljudskim djelovanjem.

Tehnološka kultura digitalnog društva pod velikim je utjecajem obilja podataka i informacija što doprinosi razvoju nove metodološke znanstvene paradigme nazvane „podatkovno intenzivna znanost“. 

Cijeli tekst možete pronaći u novom izdanju qLife-a na ovom LINKU .

Vlastiti primjerak ljetnog izdanja qLife-a možete naručiti OVDJE .

O autoru: 

Ilya Levin, doktor znanosti, predstojnik katedre za matematičko i tehnološko obrazovanje Sveučilišta Tel Aviv.

Jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka i autor stotinjak znanstvenih i znanstveno-stručnih publikacija o utjecaju digitalnih tehnologija na kulturu.