Nakon deset sati pregovora, u četvrtak navečer postignut je konačan dogovor europskih institucija o zabrani dvostruke kvalitete proizvoda na istoku i zapadu EU u okviru revizije Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi.

Hrvatska europska parlamentarka Biljana Borzan je rekla kako je riječ o završetku petogodišnje borbe, koja će rezultirati istim kvalitetom svih proizvoda u cijeloj Evropi.

"Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu, uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka, jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis", kazala je Borzanova.

Istraživanje koje je provela s Hrvatskom agencijom za hranu bila je, kako kaže, kap koja je prelila čašu jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj nižeg kvaliteta nego u Njemačkoj, ali i skuplja. Čak 82 posto hrvatskih građana se izjasnilo kako smatraju da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.

"Sinoć je dogovorena zabrana različite kvalitete za sve proizvode, dakle i hranu, ali i tehniku, automobile i slično", objasnila je Borzanova u petak.

Dogovorena je i sigurnosna odredba da Europska komisija mora u roku tri godine napraviti ocjenu efikasnosti novih pravila i po potrebi ih postrožiti.

Prema proceduri, dogovor još moraju potvrditi i Vijeće i Europski parlament konačnim izglasavanjem u sljedećim tjednima.

Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruku kvalitetu biti do četiri posto njihovog godišnjeg prometa.

Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i europsko istraživanje kvaliteta proizvoda za koje je sredstva iz EU budžeta osigurala upravo Borzanova.

Što ova odluka konkretno znači?

Jednostavno, proizvodi će u svim zemljama EU morati biti istog kvaliteta. Dosad to često i nije bio slučaj, a postoji bezbroj primjera u kojima se ustanovilo da su proizvodi u zapadnim, bogatijim zemljama znatno kvalitetniji nego na istoku EU.

Dobar primjer za takvu praksu je popularni namaz Nutella.

Tako je istraživanje Borzanove prije nekoliko godina usporedbom hrvatske i njemačke Nutelle utvrdilo da proizvod iz Hrvatske sadrži sirutku u prahu i manji postotak obranog mlijeka u prahu, dok proizvod iz Njemačke sadrži samo obrano mlijeko u prahu.

Sirutka je jeftinija sirovina.

Također je primijećena znatna razlika u boji, konzistenciji, mirisu i ukusu proizvoda: proizvod kupljen u Hrvatskoj je slađi, gušći i aromatičniji na kakao, dok je proizvod iz Njemačke tamniji, aromatičniji na lješnjak i maziviji.