U većini zemalja Europske unije uobičajena životna dob za odlazak u redovnu starosnu mirovinu je 65 godina. No produženjem životnog vijeka mnoge od njih podigle su granicu za umirovljenje ili to planiraju učiniti. 

Dob za odlazak u punu starosnu mirovinu u zemljama Europske unije kreće se od 62 do 67 godina, a trenutno u većini zemalja za to treba navršiti 65 godina.

Najnižu dob za umirovljenje ima Francuska, u kojoj se u punu mirovinu trenutno ide sa 62 godine i tri mjeseca. Prošle godine ova je umirovljenička oaza, nakon velikih prosvjeda, usvojila reformu s postupnim podizanjem dobi za ostvarenje mirovine sa 62 na 64 godine do 2032. godine.

S manje od 65 godina punu mirovinu može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti.

S druge strane, najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za umirovljenje treba napuniti 67 godina.

Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za umirovljenje u narednih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina.

Rast očekivanog životnog vijeka

Pritom su pojedine zemlje vezale godine za odlazak u mirovinu s rastom očekivanog životnog vijeka. Ovaj mehanizam je u primjeni u Finskoj, Danskoj, Cipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu i Slovačkoj.

U nekoliko zemalja, uključujući Hrvatsku, za žene vrijedi niža granica za umirovljenje, ali ona se postupno podiže s tendencijom izjednačavanja s dobi za muškarce u bliskoj budućnosti.

Pojedine zemlje (Finska, Norveška, Švedska) imaju fleksibilnu dobnu granicu. Osoba može ostvariti mirovinu unutar određenog raspona godina.

Uvjeti za prijevremenu mirovinu

U mnogim je zemljama, uključujući Hrvatsku, moguće otići u prijevremenu mirovinu. Obično je to između dvije i pet godina ispod propisane zakonske dobi za umirovljenje.

Dob za prijevremeno umirovljenje muškaraca varira od 59 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj, prema izvješću OECD-a. Za žene se kreće od 58 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj.

Prijevremeno umirovljenje u pravilu se kažnjava umanjenjem naknade u ovisnosti o godinama ranijeg umirovljenja.

U nekim zemljama odlazak u privremenu mirovinu uvjetuje se godinama radnog staža. Primjerice, u Hrvatskoj je uvjet 35 godina staža. U Austriji je prijevremena mirovina moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža.

U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena mirovina se ne smanjuje.

Primjerice, u Italiji je zakonska dob za umirovljenje 67 godina, ali ako duljina radnog staža i dob za umirovljenje zajedno iznose najmanje 102 godine, tada je umirovljenje moguće bez penala od 64. godine.

Tportal | Manager.ba