Nizozemska, zemlja tulipana, sira, velikih umjetnika i legalnog pušenja trave, šesta je po veličini ekonomija Europe.

Ima dugu povijest prekomorske trgovine.

Tijekom 17. i 18. stoljeća nizozemski brodovi prevozili su začine i sirovine iz Indije i Azije u Europu te europske proizvode u suprotnom smjeru.

Nizozemski trgovci uspostavili su pomorske trgovačke veze s Kinom i Japanom, a njihov uspjeh u pomorskoj trgovini zasnivao se na vještini gradnje brodova koji su imali velike prostore za prijevoz tereta, a koji su zahtijevali vrlo malu posadu, što je smanjilo troškove prijevoza.

Sve do kraja 18. stoljeća Nizozemci su dominirali globalnom trgovinom, dok ih nisu pretekli Britanci.

 

No, tradicija je nastavljena pa je nizozemska ekonomija i danas uvelike ovisna o međunarodnoj trgovini.

Nizozemska spada u najbogatije zemlje svijeta, ima BDP po stanovniku 53.600 dolara, prema paritetu kupovne moći.

Iako se radi o relativno maloj zemlji, kako smo već spomenuli šesta je po veličini ekonomija Europske unije te igra važnu ulogu kao europsko transportno čvorište.

Uobičajeno ima visok trgovinski višak, stabilnu industriju i nisku nezaposlenost.

Veliki bankarski sektor, moderna industrija i poljoprivreda

Industrija se fokusira na preradu hrane, kemikalija, nafte i električnih mašina.

Vrlo moderan i mehaniziran poljoprivredni sektor zapošljava tek nešto više od jedan posto radne snage, ali osigurava status zemlje kao drugog po veličini poljoprivrednog izvoznika na svijetu.

Nizozemska je dom nekih od najvećih svjetskih korporacija, poput Royal Dutch Shella i Unilevera.

Kao i ekonomija mnogih drugih industrijaliziranih europskih zemalja, i nizozemsku ekonomiju posljednjih desetljeća obilježio je rast uslužnog sektora i relativan pad poljoprivrede i industrije u BDP-u.

Nizozemska je dio eurozone, a kao takvoj monetarnu politiku kontrolira joj Europska centralna banka.

Nizozemski financijski sektor je visoko koncentriran, s četiri poslovne banke koje kontroliraju više od 80 % aktive banaka koja je četiri puta veća od nizozemskog BDP-a.

Tijekom 2008. godine, u vrijeme izbijanja financijske krize, deficit državnog budžeta dosegao je 5,3 posto BDP-a.

Za vrijeme produžene recesije u periodu od 2009. do 2013. godine nezaposlenost se udvostručila na 7,4 %, a potrošnja domaćinstva padala je četiri godine zaredom, no ekonomski i rast ponovno počinje 2014. godine.

Vlada premijera Marka Rutea pokrenula je 2010. godine značajne mjere štednje kako bi poboljšala stanje javnih financija te je pokrenula široke strukturne reforme u ključnim područjima – tržištu rada, tržištu energije i mirovinskom sustavu. 

Prošle godine državni budžet se ponovno vratio u plus od 0,7 % BDP-a, a ekonomski rast iznosio je 3,2 %. BDP po glavi nadmašio je pretkrizni nivo.