Prve tri zemlje s najsretnijim stanovništvom predvode žene, pokazalo je najnovije Svjetsko izvješće o sreći. 

Finska, predvođena premijerkom Sannom Marin, proglašena je najsretnijom populacijom na svijetu.

Skandinavska zemlja od 5,5 milijuna već je šest godina na vrhu svijeta, prema standardima postavljenim u izvješću koje je objavljeno ranije ovog tjedna u sklopu Međunarodnog dana sreće — inicijative UN-a koja je započela u julu 2012. za promicanje globalnog “Potraga za srećom temeljni je ljudski cilj.”

Na drugom mjestu našla se Danska, čija je premijerka Mette Frederiksen čelnica od juna 2019. Treće mjesto pripalo je još jednoj skandinavskoj zemlji — Islandu, čija je premijerka Katrín Jakobsdóttir na toj ulozi od 2017.

Ostale najbolje rangirane zemlje predvođene ženama uključuju Švedsku (na šestom mjestu) s Magdalenom Andersson koja je bila premijerka od novembra 2021. do okrobra 2022., Novi Zeland (na 10. mjestu) s Jacindom Ardern, koja je ranije ove godine odstupila s te uloge, i Litvu (na 20. mjestu) s Ingridom Šimonytė, premijerkom Litve od decembra 2020.

To znači da su pet od 20 najsretnijih zemalja predvodile žene – u omjeru koji daleko premašuje udio žena koje preuzimaju takve uloge diljem svijeta.

Kako se mjeri sreća?

Studija rangira sreću građana na temelju trogodišnjeg prosjeka između 2020.-2022. i razmatra šest različitih elemenata. Ti elementi uključuju: prihod, zdravlje, imati nekoga na koga se može računati, imati osjećaj slobode za donošenje ključnih životnih odluka, velikodušnost i konačno, “odsutnost korupcije igra snažnu ulogu u podržavanju procjena života.”

Pojedince su pitali o njihovoj socijalnoj podršci („Ako ste bili u nevolji, imate li rodbinu ili prijatelje na koje možete računati da će vam pomoći kad god vam zatrebaju ili ne?“), mogućnostima ostvarivanja svojih ljudskih prava („Jeste li zadovoljni ili ste nezadovoljni svojom slobodom izbora što ćete učiniti sa svojim životom?”), angažman zajednice (“Jeste li donirali novac u dobrotvorne svrhe u proteklom mjesecu?”) i opće povjerenje u velike institucije (“Je li korupcija raširena u cijeloj vladi ili nije” i “Je li korupcija raširena unutar poduzeća ili ne?”)

Sudionici su odgovorili na ljestvici od 0 do 10: 0 je “potpuno nezadovoljan”, 10 “potpuno zadovoljan”.

Izvješće je pokazalo da su ukupne stope altruizma porasle tijekom pandemije COVID-19, budući da “akutni stres ili strah motiviraju ljude na djelovanje, što se može manifestirati kao pomaganje kada se stres pojavi u društvenom kontekstu”.

“Također bi moglo pomoći da se objasni zašto je općenito svakodnevni utjecaj manje pouzdano povezan s altruizmom od zadovoljstva životom,” navodi se u izvješću, “jer akutne promjene u pozitivnom raspoloženju i neki oblici negativnog raspoloženja — uključujući akutni stres ili strah — mogu motivirati pomažući.”

Izvješće je također pratilo dvije mjere bijede (niskog zadovoljstva životom) u posljednje tri godine da bi se otkrilo da su se obje mjere globalno smanjile tijekom godina pandemije COVID-19.

Zašto Finska, Danska i Island imaju tako sretno stanovništvo? Pogledajmo moguće razloge:

Ove zemlje vode žene

Studije su pokazale da su zemlje sa ženskim čelnicama zabilježile manje smrtnih slučajeva od COVID-a 19 nego zemlje kojima upravljaju muškarci, što dodatno ukazuje na to da su se političke čelnice bolje nosile s pandemijom nego muški čelnici.

Finska Sanna Marin postala je ikonska feministička figura, dospjevši na naslovnice zabavljajući se do kasno u noć kao svaka normalna 30-godišnjakinja, govoreći protiv seksizma i odbijajući pokušaje da istakne svoje godine (ima 37 godina).

Više od polovice njezina kabineta čine ministrice. Godine 2020. Marin je najavila novu politiku kojom se svakom novom roditelju daje do sedam mjeseci plaćenog dopusta, ukupno 14 mjeseci.

Poput Marin, Dankinja Mette Frederiksen postala je najmlađa osoba na čelu svoje zemlje kada je postala premijerka 2019. Bila je glasna podrška žrtvama seksualnog napada, izjavljujući svoju predanost okončanju seksizma i diskriminacije na radnom mjestu tijekom svog vodstva.

Prošlog decembra, kada je postala prva žena koja je osvojila drugi mandat na čelu Danske, njezin kabinet činilo je 35 posto žena.

Island je imao dvije premijerke. Jóhanna Sigurðardóttir vodila je državu između 2009. i 2013. Četiri godine kasnije, Katrín Jakobsdóttir, članica Althing for Reykjavík North, preuzela je tu ulogu.

Ne samo da je 47-godišnjakinja strastveni glasnogovornik ženskog vodstva i osnaživanja, ona je i autorica objavljenih radova.

Prošle je godine objavila svoj debitantski triler roman ‘Reykjavík’, koji je napisala zajedno s najprodavanijim islandskim piscem Ragnarom Jónassonom. Roman je bio najprodavanija knjiga na Islandu 2022.

Ove zemlje imaju izvrsnu brigu o djeci

U Finskoj se dječji doplatak isplaćuje iz državnih fondova za svu djecu mlađu od 17 godina. Buduće majke također imaju pravo na porodiljni dodatak koji isplaćuje vlada.

Finska, Norveška i Švedska imaju sheme gotovine za skrb o djeci za djecu mlađu od 3 godine koja nisu uključena u usluge skrbi o djeci koje subvencionira država. Finska nudi čak i dodatna plaćanja novopečenim roditeljima. Nije ni čudo što imaju jedan od najvećih udjela u tim zemljama.

U Danskoj je za svu djecu od 26 sedmica do polaska u školu zajamčeno mjesto u ustanovi za dnevnu skrb. Roditelji mogu zatražiti 75-postotnu državnu subvenciju za troškove skrbi o djeci — a čak i više za roditelje koji ne ispunjavaju određeni prag prihoda.

Prema nedavnom izvješću Bloomberga, Island je postao jedna od najboljih zemalja na svijetu za zaposlene roditelje.

Zemlja troši veći postotak svog BDP-a na rano obrazovanje i brigu o djeci od bilo koje druge bogate nacije. Roditelji na Islandu troše u prosjeku 5 posto svojih prihoda na brigu o djeci.

Stoga ne čudi da je 96 posto sve djece u dobi od 3 do 5 godina uključeno u rano obrazovanje.

Sve su za to da žene budu ravnopravne s muškarcima

Zanimljivo je primijetiti korelaciju između Finske, Danske i Islanda na vrhu ljestvice i njihovih prvih pozicija na ljestvici Svjetskog ekonomskog foruma o ravnopravnosti spolova.

Finska je prošle godine zauzela drugo mjesto u svijetu po jednakosti spolova, izgubivši samo od Islanda — koji je bio prvi. A treće mjesto? Nije to bila Danska, nego još jedna skandinavska zemlja — Norveška.

Novi Zeland i Švedska zauzeli su šesto i sedmo mjesto, što ukazuje na jasnu vezu između najsretnijih zemalja i zemalja koje marljivo rade na osiguravanju ravnopravnosti spolova u svom društvu.

U ovim najbolje rangiranim zemljama različiti postoci vremena provedenog na neplaćenim kućanskim poslovima i poslovima njege među spolovima, uključujući pripremu hrane, pranje posuđa, čišćenje, pranje rublja, peglanje, vrtlarstvo, brigu o kućnim ljubimcima, kupnju i servisiranje i popravak osobnih i kućanskih predmeta bili su niže od niže rangiranih zemalja.

Pit.ba / Manager.ba