ZANIMLJIVOSTI
Zemlja u kojoj je minimalac 2.500 eura, ne guši je korupcija, a krizu nije ni osjetila
Manager.ba/novac.jutarnji.hr Svijet 15 svibnja, 2019
Izvor fotografije:
pixabay.com

Zamislite zemlju koja svjetsku gospodarsku krizu nije ni osjetila. Koju je, dok su drugi prije desetak godina trilijardama mjerili potonuće svojih nacionalnih ekonomija, ta katastrofa jednostavno – zaobišla.

Zemlju u kojoj tjedna – da, tjedna - plaća iznosi tisuću i pol dolara.

U kojoj je mjesečni „minimalac“ 2 i pol tisuće eura.

U kojoj je javni dug na niskoj razini, koja njeguje na zdravim temeljima uspostavljenu socijalnu državu, koja uspješno upravlja kojom imigracijskom politikom.

U kojoj je nezaposlenost na povijesno niskoj razini. U kojoj je efikasan zdravstveni sustav uspio iskorijeniti zarazne bolesti poput rubeole.

I koja je na korak od toga da – prva u svijetu - zauvijek u povijest pospremi još jedno gadno obljenje. Ono raka grlića maternice.

Zamislite zemlju okupanu suncem najvećim dijelom godine, u kojoj se čak i u zimskim mjesecima temperatura rijetko spušta ispod 10 stupnjeva Celzijevih.

Zemlju čiji su gradovi kao stvoreni za razglednice i čija sela njihovi stanovnici ne napuštaju, nego se u njih novi doseljavaju.

Ne pričamo bajke. Takva zemlja doista postoji. Zove se Australija.

Skrivena „tamo dole“ na jugu zemljine polutke, u startu je sa sobom u dotu vukla naizgled velike mane.

Sa višestoljetnim statusom britanske kolonije, daleko od prometnih pomorskih puteva, daleko od svojega anglo-saksonskog civilizacijskog kruga i sa dvije trećine teritorija pokrivenog surovom pustinjom.

Unatoč svemu tome, Australija je danas 12. najjača ekonomija na svijetu.

Dvadeset i sedam godina nije imala recesiju - tri puta dulje nego je to, primjerice, pošlo za rukom jedno Njemačkoj.

Australija i dalje ustrajno i po solidnim stopama - raste.

Nekoliko je razloga za ovako pozitivan skor. Australija je bogata rudama, u prvom redu željezom i ugljenom.

Ima i velike zalihe plina, zlata, aluminija, nikla, dijamanata i opala. Koliko god joj europsko i američko tržište bilo daleko, toliko joj ono azijsko – posljednjeg desetljeća najdinamičnije na svijetu – blizu.

U Kini, Indiji, jugoistočnoj i Južnoj Aziji živi polovina svjetskog stanovništva.

I ono ima svoje potrebe. Uz to, Australiji je blizu Kina, sa svojim najbrže rastućim svjetskim gospodarstvom.

A kako ono rapidno raste, raste i potražnja za onim što Australija ima viška.

U doba prije 27 godina, kada se na startu devedesetih suočila sa recesijom, tamošnja vlast se nije ustručavala provesti reforme.

Dio tereta plaćanja troškova zdravstvenog osiguranja i mirovina prebacila je na svoju srednju klasu.

Rezultat? Australije se nije utopila u visokom javnom dugu, a udio troškova za mirovine danas iznosi polovinu onoga što za istu namjenu prosječno plaćaju zemlje druge države OECD-a.

 

 

Australija je sa mjerom otvorila svoje granice za imigrante.

Još do sredine šezdesetih naseljena gotovo isključivo bijelcima, danas je 29 posto njezinog stanovništva rođeno izvan Australije.

Dvostruko više nego, recimo, u SAD-u. Većinom dolaze iz Japana, Koreje i Kine.

S tim da Australija imigrante uglavnom ne prima stihijski, nego planski.

Dozvolu za rad i boravak dobivaju stranci čije profesije nedostaju na australskom tržištu rada.

Bez obzira na migrantske tokove, populacija Australije ne prelazi 25 milijuna ljudi, pa se ni nacionalno bogatstvo koje stvaraju proizvodnjom roba i usluga, zapravo, dijeli na relativno mali broj stanovnika.

Australija je, nije ni to u čitavoj priči nevažno, visoko razvijena demokracija u kojoj se poštuje privatno vlasništvo i u kojoj se njeguje vladavina prava.

Korupcija i mito nisu ključni modus operandi u svijetu politike i biznisa, a transparentnost je jedna od zaštitnih znakova tamošnje vlasti.

Uz to, nije se morala oružjem izboriti za vlastitu nezavisnost, nije imala rat na svojem teritoriju, nije imala diktatore ni vojne hunte na vlasti, niti je mijenjala društvene sisteme kao čarape.

Australija ima i jedan od najboljih obrazovnih sustava u svijetu. Što je u čitavoj priči o uspjehu samo pripomoglo.

Naravno, život u Australiji ima i svoju drugu, manje bajkovitu stranu medalje. Ljudi koji su prešli šezdesetu i tamo teško dobivaju posao.

Nezaposleni koji žive sa zaposlenim supružnikom, nemaju pravo na naknadu za nezaposlene.

IT sektor, građevina, poljoprivreda, stočarstvo i prehrambena industrija i dalje bilježe visoki rast, pa je i do poslova u tim sektorima lako doći. No, tvornice su se uglavnom preselile u Kinu, gdje je radna snaga znatno jeftinija nego u Australiji. Ljudi iz tih su se branši morali prekvalificirati.

 

 

Iskorijenili rubeolu i rak grlića maternice

Australija je koncem prošle godine objavila da je iskorijenila rubeolu, virusnu zaraznu bolest koja je posebno opasna do desetog tjedna trudnoće, kada može dovesti do pobačaja, malformacije organa ploda ili mentalne retardacije djeteta.

Procijepljenost protiv rubeole u Australiji iznosi 94,62 posto stanovništva, što je najviše u svijetu.

Ako održi sadašnji ritam cijepljena, Australija bi mogla postati i prva zemlja na svijetu koja je iskorijenila rak grlića maternice.

Javno zdravstvo u ovoj zemlji od 2007. godini primjenjuje program cijepljenja djevojčica protiv HPV-a, ključnog uzročnika ove vrste raka, a poslije je taj program proširen i na dječake.

Procjene govore da će do 2022. godine od raka grlića maternice obolijevati manje od šest od 100 tisuća ljudi. Do 2035. taj bi broj trebao pasti na samo četiri slučaja, čime bi se došlo do „praga eliminacije“ ove bolesti.

Tagovi:
Povezani članci

1

2