Zova ili Bazga, dugo zapostavljena, sada sve više privlači pažnju poljoprivrednika u susjednoj Srbiji, posebno na sjeveru Vojvodine. Razlog su njeni iznimno visoki prihodi, niži troškovi uzgoja i rastuća potražnja na tržištu. 

Zova najbolje uspijeva na pjeskovitim zemljištima, a najčešće se uzgaja sorta Hasberg, koja dolazi iz zapadne Europe. Na tržnicama, proizvodi od zove, poput sokova i pekmeza, već godinama imaju visoku potražnju, što dodatno motivira proizvođače okrenuti se zovi kao isplativoj kulturi.

Zova donosi prinos od 10 do 12 tona po hektaru, a prema riječima proizvođača, zarada može iznositi preko 4.300 eura po hektaru. Jene Šerfeze, jedan od uspješnih uzgajivača iz Horgoša, ističe kako prihodi mogu biti i duplo veći ukoliko se svladaju sve vještine uzgoja i priroda pruži povoljne uvjete. 

"Na istoj parceli možete dobiti najmanje isto toliko prinosa kao kod grožđa, a ulaganja su znatno manja. Bazga skoro ne zahtjeva kemijsku zaštitu, čime se svrstava u organsku proizvodnju. Osim toga, mnogo se lakše bere od grožđa,“ objasnio je Šerfeze.

Obrezivanje zove počinje u studenom, a nakon toga, održavanje nasada je minimalno, što ju čini jednom od najrentabilnijih kultura bobičastog voća. 
Na tržištu Srbije, potražnja sve više raste, a otkupljivači su često zainteresirani i za njen cvijet. Za razliku od Hercegovine gdje se tradicionalno koristi ljekoviti cvijet zove, u Srbiji voćari čekaju kraj kolovoza za berbu plodova, s obzirom kako prihod od njihove prodaje može biti i šest puta veći.

Zova (bazga) se koristi u farmaceutske svrhe i prehrambenoj industriji, s više od 75 različitih načina primijene, odmah iza aloe vere. 

"Dobio sam nekoliko ponuda iz Švicarske za preradu bazge ovdje i izvoz tih proizvoda, ali sada imam 70 godina, i to je posao za nekoga mlađeg,“ rekao je Šerfeze, dodajući kako je bazga postala još značajnija na Zapadu nakon zabrane sintetičkih boja u prehrambenoj industriji, jer se koristi i za prirodno bojenje.

Vladislav Ognjanov, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ističe kako bazga ima iznimnu hranljivu i farmaceutsku vrijednost. "Od plodova bazge mogu se praviti džemovi, koji postaju sve popularniji. U Bačkim vinogradima ovaj specijalitet se već proizvodi, a bazga je također ključni sastojak za proizvodnju porto vina, rakije i čajeva,“ objasnio je Ognjanov.

Manager.ba