Prepreka je nedostatak vizije, želje i znanja kod donositelja odluka, ali i zabluda koju potiču javne energetske kompanije kako će one biti nositelji tranzicije. To se gotovo nigdje u svijetu nije dogodiloo, već su one bile glavni kočničari. Nositelji tranzicije su gospodarstvo i građani, a javne kompanije se trebaju pozabaviti vlastitom tranzicijom i stvaranjem uvjeta za neometan razvoj kapaciteta iz obnovljivih izvora. 

Godinama već traju debate o zelenoj tranziciji i međunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine usvojiti europske zakone, struju iz uglja početi mijenjati onom iz obnovljivih izvora energije, te tako osigurati integraciju u jedinstveno europsko tržište električne energije. Obveze se odlažu, a rokovi prolongiraju, pa će Bosna i Hercegovina, prema svemu sudeći, već od 1. siječnja 2026. doći pod udar zaštitnog mehanizma Europske komisije i plaćati posebnu CO2 taksu na struju i druge proizvode nastale oslobađanjem ugljičnog dioksida piše Dnevni Avaz.

Član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević kaže kako u proizvodnji električne energije u BiH dominira ona iz uglja s 53%. Ukupno 40% je proizvedeno u velikim hidroelektranama, a samo 7% iz vjetro, solarnih, industrijskih i bio elektrana. Istovremeno, naša zemlja raspolaže s ogromnim potencijalom za proizvodnju struje iz energije sunca i vjetra.

Nedostatak vizije, želje i znanje

- Kada bismo na 80% krovova privatnih kuća stavili samo po 3 kW solara, 4.000 hektara vinograda, koliko imamo, pokrili s agrosolarom i na 5% postojećih površina jezera stavili plutajući solar, imali bismo dovoljno električne energije pokriti ukupnu potrošnju u BiH, koju bismo onda balansirali i dopunjavali hidrokapacitetima. Pri tome bi značajne količine ostajale i za izvoz - kaže Miljević.

Siguran je kako je u roku od desetak godina moguće potpuno dekarbonizirati domaću potrošnju, ali umjesto društvenog i interesa građana i gospodarstva, sve je podređeno interesima energetskih kompanija, zadržavanju monopola i osobnim interesima, smatra Miljević. Zbog toga je BiH na začelju procesa tranzicije u regiji, a za Europom zaostaje barem 10 godina.

- Prepreka je nedostatak vizije, želje i znanja kod donositelja odluka, ali i zabluda koju potiču javne energetske kompanije kako će one biti nositelji tranzicije. To se gotovo nigdje u svijetu nije dogodiloo, već su one bile glavni kočničari. Nositelji tranzicije su gospodarstvo i građani, a javne kompanije se trebaju pozabaviti vlastitom tranzicijom i stvaranjem uvjeta za neometan razvoj kapaciteta iz obnovljivih izvora. Otpori za uključivanje građana i gospodarstva su enormni i ogledaju se u relativno lošim zakonskim rješenjima, kašnjenju provedbenih podzakonskih akata, kompliciranju procedura i “nabijanju” nepotrebnih troškova u razvoju obnovljivih izvora za građane i gospodarstvo - ističe Miljević.

Potporu EU, kroz različite projekte i fondove preko IPA i drugih mehanizama, za razliku od drugih zemalja regije, BiH ne koristi u dovoljnoj mjeri, a Miljević kaže kako je i to posljedica nedostatka iskrene želje hrabro ući u proces pravedne tranzicije od koje bi korist imali građani, gospodarstvo i lokalne zajednice, a ne domaći i strani tajkuni.

Mutne radnje i korupcija

Sveučilišni profesor iz Mostara i član Odbora za energiju, energetiku i okoliš ANUBiH Elvir Zlomušica kaže kako BiH iz termoelektrana dobiva i do tri četvrtine proizvedene struje.

- Termoelektrane su pri kraju svog radnog vijeka, emitiraju polutante i nisu usklađene s politikama EU, gdje želimo doći. To je problem s kojim će se BiH ubrzo suočiti. Opravdan je i bunt građanskih inicijativa protiv izgradnje malih hidroelektrana i mislim kako je odluka Federalnog parlamenta da zabrani njihovu gradnju opravdana - dodaje Zlomušica.

Bosna i Hercegovina ima i velike mogućnosti za proizvodnju električne i toplotne energije iz šumske te bio mase u poljoprivredi, ali i gradskog otpada. Zlomušica očekuje kako će se trenutni broj takvih postrojenja povećati, te sugerira kako sadašnjih oko 135 MW iz vjetroelektrana, izgradnjom novih, može biti uvećan za 10 puta. Kod solarnih elektrana, dodaje, svjedoci smo stihijske gradnje, a problem je prijenosna mreža, što nas vodi u veliki problem u narednom razdoblju.

- U Parlamentu FBiH usvojena su tri afirmativna zakona koja nas približavaju EU. Kaska se s donošenjem odgovarajućih pravilnika, koji bi omogućili meni, vama, etažnim vlasnicima imati svoje solarno postrojenje na svojoj kući, zgradi ili zemljištu. Tako bi se rasteretio ovaj pritisak na lokalne zajednice i smanjile mutne radnje i korupcija kojoj smo skloni - zaključuje Zlomušica.

Bosna i Hercegovina gubi svakim danom

Federalna ministrica turizma i zaštite okoliša Nasiha Pozder kaže da EU nudi neke od najviših standarda zaštite okoliša u svijetu i kako BiH svakim danom gubi ako nije dio te zajednice.

- U procesu smo otvaranja pregovora s EU i veliku dobrobit možemo dobiti zakonodavnom prilagodbom, preuzimanjem pravne stečevine, kao i brojnim fondovima koji su povezani s prelaskom na učinkovito, zeleno i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljena. To je posebno važno i zbog opasnosti po zdravlje ljudi - kaže Pozder.

S usvajanjem Reformske agende i provedbom reformi ona očekuje mnogo značajniju podršku iz EU. Ministarstvo je u stalnoj komunikaciji i s veleposlanstvima i međunarodnim organizacijama o potpori novim projektima.

- U Ministarstvu se provode kapitalni projekti koji se financiraju iz povoljnih zajmova Svjetske banke. Unaprijeđenje kvalitete zraka u BiH je projekt u provedbi, a Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je u pripremi, očekujemo dodatna grant sredstva u milijunskim vrijednostima i to predstavlja idealan miks kad je financiranje većih projekata u pitanju - ističe Pozder.

Podsjeća kako se BiH opredjelila za usklađivanje s ciljevima EU ratificiranjem Pariskog ugovora uz UNFCCC konvenciju, članstvom u Ugovoru o uspostavljanju Energetske zajednice, te potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan. Prošle godine je usvojena i Federalna strategija zaštite okoliša za razdoblje 2022. – 2032. koja bi trebala omogućiti lakši pristup potrebnim investicijama za unapređenje stanja okoliša, raspoloživim EU fondovima i grantovima, kao i povoljnim kreditima.

Politika šansu ne smije upropastiti

- Naše približavanje EU će potaknuti ekonomski razvoj, donijet će nova radna mjesta, imat ćemo manje otpada u okolišu, a više u reciklaži. Sve su to benefiti pred koje se, nadam se, neće isprsiti negativna politika i destrukcija svega što donosi dobro građanima i državi BiH. Sve zemlje koje su postale članice EU su napredovale. Hrvatska je za deset godina članstva u plusu od 10,7 milijardi eura, iz čega su financirali čak 70% ukupnih javnih investicija, od Pelješkog mosta do drugih. Politika tu šansu građanima BiH ne smije upropastiti - ističe Pozder.

- Raduje me što smo nedavno dobili nova zaštićena područja u Posavini s barama Staračom i Tišinom, te što smo s lokalnim vlastima pokrenuli zaštitu Prenja. Morat ćemo raditi na sigurnosti vode za piće i kupanje, poboljšati kvalitet zraka, nedavno smo usvojili novi Zakon o zaštiti zraka u Predstavničkom domu, te efikasnije zbrinjavati otpad. U ovoj godini smo izdvojili oko tri miliona KM za okoliš i upravljanje otpadom. Sve to moramo ako želimo postati članica EU. Za sve postoji i nagrada - fondovi i sredstva koja će nam pomoći u zelenoj tranziciji - ističe Pozder.

Dnevni avaz | Manager.ba