Finska je rangirana kao prva prema Economicsovom indeksu Obrazovanje za budućnost, dok je OECD svrstava na drugo mjesto u svijetu po rezultatima diplomaca

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer, Index

STUDIJA OECD-a iz 2018. procijenila je da bi umjetna inteligencija u narednim desetljećima mogla zamijeniti mnoge ljude u njihovim poslovima. Zbog toga postoji hitna potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem ljudi za ispunjavanje zahtjeva koje će postavljati poslovi budućnosti.

U tom smislu Finska ima jedan od najkvalitetnijih obrazovnih sustava u svijetu koji mnogim zemljama predstavlja uzor. Na to, među ostalim, ukazuje postojano visok plasman na raznim međunarodnim testovima. Primjerice, Finska je rangirana kao prva prema Economicsovom indeksu Obrazovanje za budućnost, dok je OECD svrstava na drugo mjesto u svijetu po rezultatima diplomaca. Posebno je zanimljivo to što je Finska ovaj uspjeh postigla unatoč samo malo većoj potrošnji po učeniku od prosjeka u zemljama OECD-a.

Finci su ponosni na svoj obrazovni sustav

Finci su ponosni na svoj obrazovni sustav i smatraju da je on omogućio da postanu ekonomski vrlo uspješna zemlja.

Finska je četvrta ekonomija utemeljena na znanju, a prema OECD-u 2004. bila je druga u visokoj tehnologiji, nakon Irske. Visoko je industrijalizirana - najveće industrije su: elektronička (21.6%), strojarska, automobilska i druga metalna industrija (21.1%), drvna industrija (13.1%) i kemijska (10.9%). Prema Svjetskom ekonomskom forumu, 2014. bila je na prvom mjestu na svijetu po informatičkoj tehnologiji.

Finci su u ozbiljne reforme obrazovnog sustava krenuli konsenzusom lijevih i desnih stranaka još sredinom 20. stoljeća, prije čega su ponajviše ovisili o drvnoj industriji.

Visoki rezultati na PISA testovima

Finska je poznata po visokim rezultatima na PISA testovima (Programme for International Student Assessment), koji se provode svake tri godine među učenicima širom svijeta kako bi se procijenile njihove matematičke, čitalačke i znanstvene sposobnosti. Prema rezultatima na PISA testovima iz 2018. godine, Finska se nalazila među najuspješnijim zemljama na svijetu. Hrvatska je tu redovno ispod prosjeka, a 2018. je završila na 36. mjestu među 72 zemlje. Finska je tada bila 5.

Ključne odlike finskog obrazovnog sustava

Ravnopravnost - U finskom obrazovanju ne postoje privatne škole i svi učenici imaju pristup besplatnom obrazovanju. Svi učenici se također tretiraju jednako, bez obzira na pozadinu ili socioekonomski status.

Individualni pristup - Finski sustav obrazovanja pruža individualni pristup svakom učeniku, što znači da se nastavnici trude prilagoditi svoje nastavne metode i strategije učenicima kako bi im pomogli u postizanju najboljih rezultata.

Kreativno učenje - Finski sustav potiče kreativno učenje i razmišljanje. Učenici se potiču da postavljaju pitanja, da kritički razmišljaju te da razvijaju vještine rješavanja problema. Ovo omogućuje učenicima da razviju vlastite talente i interese, a ne da se samo usredotoče na tradicionalne akademske predmete.

Visoki standardi obrazovanja - Finski sustav obrazovanja ima visoke standarde i zahtijeva da se svi učenici suoče s izazovima i visokim očekivanjima.

Visoka razina stručnog znanja i obrazovanja nastavnika - Finski nastavnici visoko su obrazovani i obučeni da pruže kvalitetnu nastavu i podršku učenicima. Oni se kontinuirano dokvalificiraju. Finski nastavnici, da bi bili zaposleni na neodređeno, moraju imati magisterij.

Kontinuirana inovativnost - Finsko školstvo temelji se na inovativnosti i kontinuiranom poboljšanju, pa se stalno radi na razvoju novih metoda i pristupa koji bi mogli unaprijediti obrazovni proces i osigurati da učenici dobiju najbolje moguće obrazovanje.

Cjelodnevna škola

Kako je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs nedavno najavio da u Hrvatskoj sljedeće školske godine u 50 škola kreće eksperimentalni četverogodišnji program cjelodnevne nastave, zanimljivo je primijetiti da Finska nema cjelodnevni program, barem ne u svim školama.

On postoji u školama koje se nazivaju "aamu - ja iltapäivätominta" (jutarnja i popodnevna aktivnost). Takve škole učenicima pružaju dodatne aktivnosti i usluge izvan uobičajenih sati nastave, a dostupne su učenicima od predškolske dobi do trećeg razreda osnovne škole.

Cilj cjelodnevne škole u Finskoj je pružiti učenicima podršku u njihovom razvoju i obrazovanju te istovremeno olakšati roditeljima organizaciju vremena, posebno ako su zaposleni. U cjelodnevnoj školi učenici imaju priliku sudjelovati u različitim aktivnostima, kao što su umjetnost, sport, znanost i tehnologija, a također im se pružaju obroci i pomoć u učenju.

Rezultati PISA testova i reforme obrazovanja

Igor Vukelić, nastavnik hrvatskog podrijetla koji živi u Finskoj i predaje predmet koji bi se mogao nazvati profesionalnom orijentacijom, za Index je otkrio neke važne tajne finskog uspjeha.

Prošao je kroz tri obrazovna sustava - hrvatski, slovenski i finski. Njegova supruga, Finkinja, također je nastavnica, i to za djecu s poteškoćama u učenju.

Vukelić kaže da je Finska na posljednjem PISA testiranju pala na ljestvici za nekoliko mjesta.

"Zbog toga se odmah počelo razgovarati o reformama koje bi trebalo poduzeti", kaže Vukelić.

"Posebno ih je zabrinulo to što su pali rezultati iz matematike. Stručnjaci koji se bave obrazovanjem smatraju da bez dobrog obrazovanja nema napretka društva. Čim nisu u vrhu, Finci idu u reforme", tumači Vukelić.

Reforma školstva zbiva se u prosjeku svake četiri godine

Nakon što provedu reformu školstva, Finci odmah počinju razmišljati o sljedećoj.

Vukelić kaže da se te reforme rade kako bi se pratili trendovi u društvu i na tržištu rada.

"Sada su krenuli u novu reformu, čim su zabilježili da je pao uspjeh na PISA testovima iz matematike. Posebno je to zabilježeno kod učenika, koji su ranije bili bolji od učenica u matematici. Dječacima je donedavno matematika bila jača strana nego djevojčicama. Dobro obrazovanje iz matematike jako je važno kako bi se mogli školovati dobri inženjeri", ističe naš nastavnik u Finskoj.

U Finskoj se vrlo malo toga uči napamet

"Djecu se ponajviše uči kako učiti i kako razmišljati. Primjerice, u povijesti se uči vrlo malo godina jer se one lako mogu naći na internetu. Puno više pozornosti posvećuje se tumačenju raznih povijesnih okolnosti i pozadine događaja", kaže naš sugovornik.

Nastavnici za nadarene i za one s posebnim potrebama

Kako smo naveli u uvodu, finski obrazovni sustav nastoji smanjiti jaz između postignuća učenika. Finske škole, kako osnovne tako i srednje, imaju nastavnike koji se posebno posvećuju djeci koja su nadarena te još više djeci kojoj treba pomoć u učenju. Njihov posao plaćen je više te se za njega moraju doškolovati.

Postoje i posebne škole za djecu s posebnim potrebama.

"Primjerice, postoje škole za djecu koja imaju ozbiljnije probleme s učenjem, poput neke djece s autizmom ili s poremećajem pozornosti. Također postoje bolničke škole za djecu koja duže ne mogu na nastavu. Ondje imaju nastavnike. Obično u svakoj županiji postoji jedna takva bolnička škola", kaže Vukelić.

Index.hr / Manager.ba