TURIZAM
Treba li Mostar turistima naplaćivati ulazak u staru gradsku jezgru?
Manager.ba/faktor.ba BiH 09 listopada, 2019

Oko pola milijuna jednodnevnih turista svake godine posjeti Mostar i njegovu najpoznatiju znamenitost - Stari most. Neki od njih u prosjeku potroše oko 23 eura, neki ništa, ali zato stvaraju velike gužve i pokazuju nepoštovanje prema građevini takvog formata i svjetske vrijednosti zbog čega bi trebalo razmisliti o naplaćivanju ulaznica u staru gradsku jezgru, kazao je viši stručni suradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Ramiz Bašić.

Jednodnevni izleti donose značajne koristi lokalnoj privredi jer turisti tada potroše u prosjeku cca 20-23 eura na hranu, suvenire, ulaznice i sl., dok s druge strane ima i turističkih grupa koje samo pređu preko Starog mosta, ne potrošivši ništa, ali zato prave veliku gužvu koja opet, naročito u lipnju/junu i kolovozu/augustu, stvara problem u normalnom kretanju turista, naglasio je Bašić, dodavši pritom da od njih nemaju koristi ni restorani ni barovi jer često sa sobom nose hranu i piće.

Također, smatra on, takve grupe ne pokazuju ni respekt prema građevini takvog formata i svjetske vrijednosti.

- Iz tih razloga držimo da bi trebalo razmisliti o ideji naplate ulaznica u Stari grad, a npr. ulaznice bi se naplaćivale kod posjetilaca koji stižu busevima i dr. - kazao je Bašić i istaknuo kako bi od plaćanja ulaznica bili izuzeti hotelski gosti koji već plaćaju boravišnu taksu, zatim djeca ispod šest godina, stanovnici Mostara, studenti itd.

Naplata bi se vršila eksperimentalno u razdoblju od godine dana nakon čega bi se analizirali rezultati ove odluke, navodi viši stručni suradnik Turističke zajednice HNK.

Napominje kako bi, naravno, tu odluku trebao donijeti Grad Mostar, uz prethodnu suglasnost svih relevantnih faktora iz sektora turizma u Mostaru - hotela, turističkih agencija, suvenirnica i drugih.

Po njegovom mišljenju, vjerojatno bi najbolja ideja bila da se napravi okrugli sto o ovoj temi, a možda i neka studija koja bi utvrdila (ne)opravdanost ovakvog poteza.

Inače, prosječno zadržavanje turista u Mostaru je 1,35 dana, dok je u Međugorju 2,43 dana (u prvih osam mjeseci ove godine).

Jedna od karakteristika turizma u Hercegovini, navodi Bašić, je i veliki broj jednodnevnih izleta posjetilaca s jadranske obale iz Crne Gore i Hrvatske, kao i ture iz unutrašnjosti.

Procjenjuje se da je broj takvih turista u Hercegovini oko 500.000 koji također ostvare značajnu potrošnju (parking, usluge u ugostiteljstvu, suveniri, muzeji, vodiči i slično).

Što se tiče brojki, u razdoblju od osam mjeseci, prema zvaničnim podacima, Hercegovačko-neretvanski kanton posjetilo je 218.029 turista (od toga 181.950 stranih i 36.079 domaćih ), a ostvareno je 427.123 noćenja - 357.000 stranih i 70.123 domaćih turista.

- Za period siječanj/januar-lipanj/juni ove godine možemo reći da je broj dolazaka veći za 16,50 posto, a broj noćenja za 10,80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine - kazao je Bašić.

Smatra kako će se trend rasta sigurno nastaviti i za razdoblje od devet mjeseci te da će HNK ostvariti rast broja turističkih posjeta s vrtoglavih 10 posto.

Također je napomenuo da je BiH među 10 destinacija koje bilježe najveći rast broja turista.

Kada su u pitanju mjesta koja su se najviše posjećivala u HNK, Međugorje je i dalje na prvom mjestu, slijede područje Starog mosta i stare gradske jezgre Grada Mostara, Neum, prirodne, historijske i urbane cjeline - Blagaj, Blidinje, Počitelj i Stolac, te nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica) nedavno uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Viši stručni suradnik Turističke zajednice HNK govorio je i o važnosti i ljepoti tih destinacija, napomenuvši pritom da je Međugorje, kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta, u 35 godina posjetilo više od 40 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta.

Hercegovačko-neretvanski kanton najviše su posjećivali turisti iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, zatim zemalja zapadne Europe - Austrija, Njemačka, Francuska, Španjolska, Holandija, Velika Britanija, iz zemalja Srednje Europe - Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska, a naročito velik broj posjeta zabilježen od strane turista iz Kine, Japana i Malezije, kao i iz zemalja arapskog poluotoka (Saudijska Arabija, Bahrein, Oman, Ujedinjeni arapski emirati ) i dr.

Upitan na čemu se najviše zarađuje i što turiste najviše zanima, Bašić je kazao kako turističko-ugostiteljska djelatnost najviše zarađuje na prodaji smještajnih kapaciteta, zatim prodaji jela i pića u hotelima, motelima i sl. te da se zarada ostvaruje i u sektoru transporta putnika, kao i da je neizostavna zarada turističkih vodiča, animatora i pratitelja putovanja…

Viši stručni suradnik Turističke zajednice HNK ovogodišnju je sezonu ocijenio uspješnom što, kako ističe, "cijelu turističku privredu našeg kantona tjera na snažno pozicioniranje i poboljšanje sadržajne i gastronomske ponude".

Naglasio je i kako je loše vrijeme vjerojatno utjecalo na posjet HNK-u u mjesecu svibnjmaju, ali da je ipak glavna turistička sezona (lipanj/juni, kolovoz/august) bila dobra te da su tada ostvareni veoma dobri rezultati u broju dolazaka i noćenja.

Povezani članci

1

2

Tagovi:
Video
Berislav Marszalek, Entrio
Imamo ljude koji strastveno rade...
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce