DRŽAVE SVIJETA
TAJNA ŠVICARSKE: Što Švicarci znaju, a ostatak svijeta ne shvaća
Manager.ba/express.hr Svijet 17 studenog, 2019
Izvor fotografije:
investitor.me

Zaboravite Skandinaviju, Švicarska je kao zemlja još bogatija - a ima čak i bolju raspodjelu sredstava među stanovništvom.

 

Kao brojni drugi progresivni intelektualci, Bernie Sanders, koji još jednom želi pokušati osvojiti Bijelu kuću, svoju viziju ekonomskog raja ne povezuje sa socijalnim diktaturama poput Venezuele, već s poznatim sjevernjacima svijeta, Skandinavcima. Oni su jednako bogati, ako ne i bogatiji od SAD-a, ali imaju i pravedniju raspodjelu bogatstva, kao i pristupačniju zdravstvenu skrb, obrazovanje i druge instrumente socijalne države.

No postoji još jedna, još bogatija i pravednija zemlja od skandinavske trojke - Švedske, Danske i Norveške. Ali, o tome nitko ne govori.

Ta europska ekonomija vrijedna 700 milijardi dolara nalazi se u 20 najbogatijih svjetskih gospodarstva, ima sveobuhvatne socijalne beneficije poput Skandinavije - ali uz blaže poreze, manju vladu i stabilnu te otvoreniju ekonomiju, piše NY Times.

Stabilno gospodarstvo Švicarsku je nedavno učinilo drugom najbogatijom državom na svijetu nakon Luksemburga, s BDP-om od 83,833 dolara po glavi stanovnika. To je oko 20 tisuća dolara više od skandinavskog prosjeka. I iako novac nije mjerilo uspjeha, ankete također ovu državu svrstavaju u jednu od 10 najsretnijih na svijetu.

Manje socijalistička, ali za mnoge utopija

Iako je povećala svoje prihode u odnosu na Skandinaviju u posljednjem desetljeću, što je još važnije uspjela je sustići njihovo mjerilo jednakosti. Bogatstvo i dohodak raspodijeljeni su u populaciji gotovo jednako kao i u Skandinaviji, a srednja klasa drži oko 70 posto nacionalne imovine. 

Velika razlika je svakako podatak da prosječna obitelj u Švicarskoj ima neto vrijednost od 540 tisuća dolara, dvostruko više od prosjeka u Skandinaviji. 

Ipak, ta je država privukla pažnju svjetske javnosti 2010. godine kad je Obamacare bila nova ideja, ali samo zbog zdravstvenog sustava koji zahtijeva da svi stanovnici kupuju osiguranje od privatnih pružatelja usluga i subvencioniraju one koji si to ne mogu baš priuštiti. 

Obožavatelji Švicarske su rekli da njihov zdravstveni sustav pruža nešto za svakoga - univerzalnu pokrivenost za liberale, privatne pružatelje usluga i izbor potrošača za konzervativce.

No, intelektualci su ti koji većinom ignoriraju Švicarsku kao uzor, možda zbog njenog pretjeranog imidža mutnog poreznog utočišta, gdje se krije nacističko zlato i druga nedozvoljena bogatstva iza strogih zakona o tajnosti banaka.  

Puno više od banaka

Švicarska se pod pritiskom 2015. godine složila dijeliti bankovne zapise sa stranim poreznim vlastima, ali to uopće nije usporilo gospodarstvo. Švicarska je uvijek bila više od tajnih banaka.

Kapitalistička u svojoj srži, Švicarska nameće blaže poreze pojedincima, potrošačima i korporacijama nego što to čine skandinavske zemlje. U 2018. najviša stopa poreza na dohodak u Švicarskoj bila je najniža u zapadnoj Europi od 36 posto, što je znatno ispod skandinavskog prosjeka od 52 posto.

Državna potrošnja iznosi trećinu bruto domaćeg proizvoda, u usporedbi s polovicom Skandinavije. A Švicarska je otvorenija za trgovinu, s udjelom u globalnom izvozu koji je dvostruko veći od bilo kojeg skandinavskog gospodarstva.

 

Lucer u Švicarskoj | Author: Getty images 

Racionalizirana vlada i otvorene granice pomogle su da ova neizgrađena, planinska zemlja postane inkubator globalno konkurentnih kompanija. Da bi izgradila bogatstvo, zemlja mora napraviti bogate stvari i M.I.T. rangiranje nacija po složenosti proizvoda koje izvoze svrstava Švicarsku na drugo mjesto iza Japana, znatno ispred skandinavskih zemalja, čiji je prosječni poredak 15. na ljestvici.

Švicarci su izvrsni u gotovo svim glavnim industrijama osim one nafte, koje nemaju, što najčešće postižu ciljanjem specijaliziranih "niša", poput biotehnike i inženjerstva. Ona je dom 13 od 100 najboljih europskih tvrtki, što je dvostruko više nego sve tri skandinavske države zajedno.

Primjerice, Nestlé, čija je burzovna vrijednost 320 milijardi dolara, 15 puta je veća od najbližeg skandinavskog rivala.

Decentralizacija je ključ svega

Iako su glavne multinacionalne tvrtke koncentrirane u velikim gradovima, švicarska je ekonomija jednako decentralizirana kao i njen politički sustav. Nevjerojatno je koliko vrhunskih proizvoda stiže iz njenih provincija - noževi švicarske vojske iz Schwyza, satovi iz Berna, psići St. Bernarda s planinskog prijevoja u Valaisu, sir i čokolade iz Fribourga...

Male tvrtke sidro su švicarske ekonomije, omogućavajući dvije trećine radnih mjesta u zemlji. Tek jedan od sedam Švicaraca radi za vladu, što je također iznimno bitno i vrlo mala brojka naspram drugih europskih zemalja.

Nijedna druga državna valuta nije rasla brže u odnosu na svoje trgovinske partnere, a normalno bi franak u porastu trebao umanjiti švicarski izvoz čineći ih skupljim. No, to se nije dogodilo.

Umjesto toga, dok je većina bogatih država doživjela pad svog udjela u globalnom izvozu tijekom posljednjeg desetljeća, Švicarska je nastavila rasti. To svakako mogu zahvaliti svom ugledu - njihove inženjere i čokolade ljudima nije problem platiti više, kao uostalom i sva druga švicarska dobra.

Premija koju je svijet spreman platiti za švicarsku robu i usluge pomaže u odvraćanju odlaska kapitala i pomaže stabilizaciji gospodarstva. Švicarsku nije pogodila domaća financijska kriza od 1970-ih; skandinavske zemlje bile su pogođene krizama tijekom 1990-ih i pretrpjele su snažnije nazadovanje nego Švicarska nakon globalne krize 2008. godine.

Ako postoji greška u svemu, tada je to ona u kojoj je država, pokušavajući usporiti rast franka, smanjila kamatne stope u usporedbi s drugim europskim državama, što je pokrenulo kreditni boom koji je doveo povećanja duga privatnih poduzeća i stanovništva. Očito je, nijedan raj nikad nije savršen.

Dosada, ali ona koja im koristi

Porast protuimigrantskih stranaka diljem Europe nije pogodio i Švicarsku. Razlog za to je činjenica kako je ta zemlja uvijek bila "dosadna" i prihvaćala je dolazak stranaca temeljen na njihovoj profesionalnoj biografiji, više nego na obiteljskim vezama ili humanitarnim potrebama.

Australija i Kanada također filtriraju imigrante kako bi popunili radna mjesta i naširoko su proučavani modeli kako bogata gospodarstva mogu preživjeti starenje svojih domaćih radnih snaga.

Švicarska je dočekala više imigranata nego bilo koja skandinavska zemlja od 1950-ih. Na putu je da prihvati više od 250 000 imigranata između 2015. i 2020. godine, proširujući svoje stanovništvo za tri posto.

Stopa imigracije gotovo je dvostruko više od skandinavskog prosjeka, a jedna je od najviših među velikim, razvijenim zemljama. Imigranti imaju znatno veću vjerojatnost da će zadržati posao u Švicarskoj, dijelom i zato što se većina mora pronaći posao u zemlji prije nego u nju stignu.

Švicarska radna snaga dobiva dodatni poticaj školskim sustavom koji već s 12 godina usmjerava učenike s obzirom na njihova znanja i zanimanja.

Tvrdi obožavatelji skandinavskog socijalizma previđaju promjenu u zemljama poput Švedske, gdje su teške državne potrošnje dovele do financijske krize devedesetih. Švedska je odgovorila snižavanjem najviše stope poreza na dohodak s gotovo 90 posto na čak 50 posto. Javna potrošnja pala je s blizu 70 posto BDP-a do 50 posto.

Rast je oživio, budući da je najveće skandinavsko gospodarstvo počelo više nalikovati Švicarskoj, pojednostavljujući vladu i ostavljajući poslovnom prostoru više prostora za rast.

Prava lekcija švicarskog uspjeha jest da je kruti izbor koji nude mnogi političari - između privatnog poduzetništva i socijalne skrbi - lažan. Pragmatična zemlja može imati i poslovno okruženje uz socijalnu jednakost, ako dobije ravnotežu. Švicarci su ispravljanjem postali najbogatija svjetska nacija, ali njihov model je nažalost i dalje mnogima nepoznanica.

Video
MIRO RAGUŽ
Umjesto građevinskog inženjera postao pionir grafičkog dizajna
RASIM MEMAGIĆ, ALMA RAS D.O.O.
Brend iz Olova koji je krenuo u svijet
IVANA MIŠKOVIĆ
Ne znam što bi bilo gore - da nam poklone status ili da idemo sporo prema EU