Prema podacima Federalnog zavoda za MIO krajem kolovoza ove godine 1.489 korisnika starosne mirovine nalazilo se u radnom odnosu. U Republici Srpskoj njih 8.053. 

Za mnoge, mirovina predstavlja konačno priliku posvetiti se aktivnostima koje tijekom radnog vijeka nisu bili u mogućnosti, što zbog radnog vremena, nemogućnosti organizacije, što zbog financija. Za druge, odlazak u mirovinu samo je službeni podatak, dok je realnost drugačija. Skromne mirovine, nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova, kao i želja za ostankom u društvenom i radnom životu, sve češće vraćaju umirovljenike na tržište rada.

U Bosni i Hercegovini primjetan je trend ponovnog zapošljavanja umirovljenika, koji rade na poslovima koje mladi i radno sposobni građani napuštaju ili za koje se ne mogu pronaći novi radnici, naročito stručni kadar.

“Prema podacima kojim raspolaže Federalni zavod za PIO/MIO na dan 29.08.2024. godine ukupno 1.489 korisnika starosne mirovine nalaze se u radnom odnosu”, rekli su za Forbes BiH u Federalnom zavodu za MIO. 

Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine prije nekoliko mjeseci donijele su odluku kojom je omogućeno privremeno i povremeno zapošljavanje bez gubitka mirovinskih primanja, što je ranije bilo moguće samo uz obustavu mirovine. Ova mjera je uvedena nakon odluke Ustavnog suda BiH, kako bi se umirovljenicima omogućila dodatna zarada bez gubitka mirovinskih primanja. To pravo nije prošireno na sve umirovljenike. Invalidske i obiteljske mirovine se i dalje obustavljaju pri zasnivanju radnog odnosa.

Na pitanje o trendu povratka umirovljenika u status zaposlenih, iz Federalnog zavoda za MIO navode kako je, uzimajući u obzir cjelokupan sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, relativno mali broj umirovljenika koji se ponovo zapošljavaju.

"Trenutna zakonska regulativa omogućava rad i korištenje mirovine umirovljenicima koji su navršili 65 godina života ili imaju 40 godina staža osiguranja. Radi se o ekonomski opravdanom zakonskom rješenju,” ističu iz Zavoda. Dodaju kako u slučaju onemogućavanja rada i korištenja mirovine, osiguranici često pronalaze alternative, poput ugovora o djelu, kako bi ostvarili dodatne prihode: ugovor o radu s 23% doprinosa za PIO, ugovor o djelu s 6% doprinosa za PIO.

Iz Fonda MIO Republike Srpske za Forbes BiH su pojasnili kako se u ovom entitetu uočava blagi i kontinuiran rast umirovljenika koji ponovo ulaze u radni odnos. Dok ih je 2019., bilo 4.401, 2020. godine 4.961, godinu kasnije 5.607, 2022.godine 6.334, prošle 7.458, u 2024. godini, ovaj broj iznosi 8.053, uglavnom u sektorima građevinarstva, prometa, prehrambene industrije i zdravstva.

"U vremenu kada se Bosna i Hercegovina suočava sa nedostatkom stručne radne snage, iskustvo i znanje koje penzioneri poseduju su neprocenjivi" Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH.

"Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, znanstvena djelatnost, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom, potom oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna polјoprivredna gazdinstva, odvjetništvo, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju. Najčešće su to osobe sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koji su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati bez zaposleih osoba tog profila. To su: elektroinženjeri, strojarski inženjeri, građevinski inženjeri, kemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade ali i liјečnici-vještaci, pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udrugama, također i nekvalificiranih radnika na poslovima osigurnaja ili čuvanja objekata i sl. Najveći broj je u većim i razvijenijiom ekonomskim i administrativnim središtima: Banjoj Luci, Bijelјini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim  općinama”, pojasnili su iz Fonda MIO RS.

U Republici Srpskoj je u srpnju je evidentirano 286.034 umirovljenika, prosječna mirovina iznosila je 593,21 KM a najviša 3.228,64 KM. Najniža mirovina za ostvaren staž do 15 godina iznosi 300,61 KM, za 15-20 godina mirovinskog staža 360,76 KM, za 20-30 godina 420,90 KM, za 30-40 godina 481,08 KM, dok najniža mirovina za 40 godina i više mirovinskog staža iznosi 601,35 KM.

Zašto se odricati ovog kadra?

Bez obzira na mirovinu, zakon u RS omogućava ponovni rad bez obustave isplate mirovine za korisnike starosne i invalidske mirovine, dok korisnici obiteljske mirovine gube pravo na nju ako se zaposle.

Iz Zavoda napominju kako je omogućeno zapošljavanje manjeg broja stručnih i kvalificiranih osoba, kao što su inženjeri i doktori, za kojima na tržištu rada postoji velika potreba. “Ovo zapošljavanje ne ometa mlađe zaposlenike jer je riječ o visoko stručnim kadrovima na specifičnim poslovima, za koje mlađi radnici još nemaju dovoljno referenci,” zaključuju u Zavodu.

Umirovljenici se često vraćaju na tržište rada zbog specifičnih znanja i vještina koje poslodavci teško nalaze među mlađom radnom snagom, ali razlozi leže značajno u financijskim razlozima, kao i osjećaju društvene korisnosti.

U vremenu kada se Bosna i Hercegovina suočava sa nedostatkom stručne radne snage, iskustvo i znanje koje imaju umirovljenici su neprocenjivi, smatra Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH naglašavajući kako podržava zapošljavanje umirovljenika koje tržište rada traži, a koji su u mogućnosti i fizičkoj i psihičkoj raditi i koji imaju stručne vještine. 

“U cijelom svijetu se prakticira zapošljavanje, odnosno dopunski rad umirovljenika nakon odlaska u mirovinu. Zašto bi se odricali ljudi s ogromnim iskustvom i izuzetnim kvalifikacijskim i intelektualnim sposobnostima raznih profila ukoliko oni mogu raditi? Prednosti su obostrane i za korisnika i za društvo. Vrlo je bitno biti društveno aktivan, cijenjen i priznat, čuvati svoje mentalno zdravlje. Njihova angažiranost može smanjiti pritisak na zdravstveni sustav”, govori on.

Što s umirovljenicima koji ne mogu raditi?

Na pitanje što činjenica kako umirovljenik nakon odlaska u mirovinu iz financijskih razloga ponovo mora raditi, govori o samoj zemlji, Mehić odgovara: "Veoma dobro pitanje, ali morate poći od jedne pretpostavke. Što je ova zemlja doživjela prije 30 godina i kakav pustoš je rat ostavio u ekonomskom, duhovnom i političkom smislu? Dakle, ne samo BiH,  izuzetkom Slovenije, koja je nešto odmakla, sve druge države nastale raspadom bivše Jugoslavije kada je u pitanju ova populacija, nisu u ništa boljem položaju. Točno je kako bi nama, umirovljenicima, koji smo se brinuli završiti školu, zaposliti se, zaraditi mirovinu, podići djecu, treća životna dob trebala biti neka prilika konačno malo vremena posvetiti i sebi, međutim, zbog svega navedenog, to nam nije omogućeno. "U naše vrijeme", za jednog umirovljenika radilo je nas troje radnika, što su i svjetske norme, danas u Federaciji BiH za jednog umirovljenika radi 1.27 radnika s napomenom kako i poslodavci, da nikoga sada ne prozivam, za te uposlenike koji imaju sreću raditi, ne uplaćuje doprinose propisane zakonom na punu plaću nego uglavnom na minimalnu plaću. Kako bi ljudi preživjeli moraju naći neko dopunsko zanimanje”, govori Mehić.

Iako zakon omogućava rad umirovljenicima, mnogi od njih, posebno oni sa zdravstvenim problemima, nisu u stanju ponovo ući u radni odnos. Minimalne mirovine, koje ne pokrivaju osnovne troškove života, ukazuju na hitnu potrebu za reformom mirovinskog sustava i boljom socijalnom zaštitom ove ugrožene populacije.

Forbes BiH | Manager.ba