INVESTICIJE
Stižu milijuni KM za brzu cestu Mostar – Široki Brijeg – granica RH
manager.ba/vrisak.info BiH 06 srpnja, 2020
Izvor fotografije:
vrisak.info

Jednom modernom brzom cestom, koja bi se preko Širokog Brijega i Gruda spajala na brzu cestu u Zagvozdu, stvorili bi se uvjeti za snažniji gospodarski uzlet ovoga dijela BiH, otvaranje novih radnih mjesta, pospješivanje već postojećih jakih brendova koji krase ovaj prostor te, u konačnici, privlačenje većeg broja investicija.

 

Novi kilometri autoceste, neke nove brze ceste, ali i prvi kilometri novih plinovoda, samo su neki od najskupljih projekata koji se planiraju realizirati u idućoj godini u Federaciji BiH, sukladno Programu javnih investicija za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Naime, od ukupno 119 projekata koji se nalaze u ovom dokumentu, ukupno je 56 u provedbi, a za njih su osigurana sredstva, domaća i inozemna.

Infrastruktura

U idućoj godini za ove projekte planiraju se utrošiti ukupno 927,23 milijuna maraka, a od te brojke najviše će otići na transport i skladištenje – 743,57 te proizvodnju i opskrbu energijom 119,58 milijuna KM.

Uvidom u popis projekata, očekivano, najviše sredstava ide na za nastavak gradnje dionica autoceste na koridoru Vc, a fokus je na dvjema regijama – širi prostor Zenice i Žepča te prostor između Čapljine i Mostara.

No, ono što je zanimljivo je činjenica kako bi se iduće godine trebala utrošiti 8,2 milijuna maraka na izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske, poddionica sjeverna obilaznica Mostara.

Jednom modernom brzom cestom, koja bi se preko Širokog Brijega i Gruda spajala na brzu cestu u Zagvozdu, stvorili bi se uvjeti za snažniji gospodarski uzlet ovoga dijela BiH, otvaranje novih radnih mjesta, pospješivanje već postojećih jakih brendova koji krase ovaj prostor te, u konačnici, privlačenje većeg broja investicija, piše Večernji list.

Od ostalih prometnica, treba naglasiti kako se iduće godine nastavlja aktivno raditi na koridoru Vc, a posebno će biti aktivno na prostoru oko Zenice te južno od Mostara. Za izgradnju autoceste na koridoru Vc, poddionica Nemila – Vranduk na dionici Nemila – Zenica (Klopče), planira se utrošiti 65,616.178 maraka.

S druge strane, iznos od 62,851.425 maraka utrošit će se iduće godine na poddionici Ponirak – Vraca (tunel Zenica), u sklopu dionice Nemila – Zenica (Klopče). Istodobno, za poddionicu Kvanj – Buna, na dionici Mostar jug – Zvirovići, utrošit će se 119,272.145 maraka. Iznos od 111,749.519 utrošit će se pak na nastavak radova na poddionici Počitelj – Zvirovići u sklopu dionice Mostar jug – Zvirovići.

Aktivnosti se ubrzavaju i na prostoru sjeverno od Mostara u kontekstu spajanja Hercegovine i Bosne, pa će se tako iduće godine planira utrošiti 148,982.166 maraka za izgradnju autoceste na koridoru Vc na dionici Tarčin – Ivan. Za projekte iz područja proizvodnje i opskrbe energijom iduće godine planira se utrošiti nešto više od 119 milijuna maraka. Od projekata koji privlače pozornost javnosti treba izdvojiti crpnu hidroelektranu (CHE) Vrilo kod Tomislavgrada, a za čiju se izgradnju planira izdvojiti dodatnih 8,7 milijuna maraka. CHE Vrilo vrijedan je 89,11 milijuna eura. (kreditna i grant sredstva njemačke državne banke za razvoj – KfW-a), a godišnje će proizvoditi 196 GWh električne energije.

Planirano je puštanje u rad 2023. godine, pri čemu treba objasniti kako će CHE Vrilo koristiti vodu rijeke Šuice, a za vrijeme smanjena dotoka u Duvanjskome polju, crpit će vodu iz Buškoga blata u akumulacijski prostor gornjega bazena.

Plin kao energent

U kontekstu plinofikacije, koja za cilj ima spajanje što veći broj kućanstava i gospodarskih subjekata na ovaj energent, iduće godine planiran je utrošak 4,5 milijuna maraka za projekt plinofikacije Srednjobosanske županije, dok će se u istom razdoblju sredstva utrošiti i u studiju izvodljivosti kapitalnog projekta plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske.

Dobre vijesti dolaze i za poljoprivrednike. Dokaz tomu je provedba programa razvoja ruralne konkurentnosti (RCDP) za koji će se utrošiti 3,3 milijuna maraka. Cilj programa je da doprinese održivom smanjenju siromaštva tako što će omogućiti malim proizvođačima da se uključe u uzgoj voća, povrća i druge potencijalne podsektore i tako trajno poboljšaju svoje društvene i ekonomske uvjete.

Tagovi:
Povezani članci

1