Jonsko-jadranski krak će se protezati od Albanije, preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine, do Hrvatske, s previđenim kapacitetom od oko 5 milijardi kubnih metara godišnje.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je zajedno s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom i predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Aliyevim na ceremoniji u turskom gradu Ipsala službeno proglasio povezivanje Transanadolijskog (TANAP) s Transjadranskim plinovodom.
Time je načinjen ključni korak u realizaciji megaprojekta Južnog plinskog koridora, koji će omogućiti dostavljanje prirodnog plina iz Azerbejdžana u Europu. Jadransko-jonskim krakom na taj koridor bi trebala biti spojena i Bosna i Hercegovina.
Džaferović, koji je predvodio delegaciju Bosne i Hercegovine na tom događaju, iskoristio je priliku da se u ime Predsjedništva BiH i građana naše zemlje zahvali predsjednicima Turske Erdoganu i Azerbejdžana Aliyevu na snažnoj podršci za uključivanje Bosne i Hercegovine u taj projekt.
"Ovo je veliki događaj. Danas spajamo čitav niz država od Kaspijskog jezera do Jadranskog mora. To donosi dobrobit svim našim zemljama. Sigurno i efikasno snabdijevanje energijom temelj je modernih ekonomija. Bez toga je nezamislivo funkcioniranje cjelokupnog suvremenog života. Zato energija ima ogromnu moć, a energetski projekti imaju enorman značaj. Takav je i ovo projekt", kazao je Džaferović u izjavi za FENA-u.
Naglasio je da je riječ o jednom od najznačajnijih energetskih projekata na globalnoj mapi.
"Transanadolijski gasovod, koji je doveo prirodni plin iz Azerbejdžana u Tursku, već je u cijelosti završen. U izgradnji je Transjadranski gasovod koji će dovesti azerbejdžanski plin sve do Italije. Za nas u Bosni i Hercegovini je najvažniji treći dio ovog megaprojekta, Jonsko-jadranski gasovod, koji će dovesti azerbejdžanski plin do Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja zapadnog Balkana", kazao je Džaferović.
Dodao je da Bosna i Hercegovina snažno podržava taj projekt i prepoznaje njegovu izuzetnu razvojnu vrijednost i korist koju će donijeti našim građanima.
"Opredijeljeni smo da, zajedno sa ostalim zemljama regije, nastavimo i ubrzamo aktivnosti na izgradnji Jonsko-jadranskog plinovoda. Raduje nas što je i Europska unija prepoznala važnost ovog projekta i uvrstila ga među svoje strateške ciljeve u oblasti energetike", naglasio je Džaferović.
Jonsko-jadranski krak će se protezati od Albanije, preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine, do Hrvatske, s previđenim kapacitetom od oko 5 milijardi kubnih metara godišnje.
To će osigurati novu rutu opskrbljivanja prirodnim plinom za Bosnu i Hercegovinu.
"Ovo je projekt koji će nam donijeti veću energetsku sigurnost, diverzifikaciju energetskih izvora, velike ekonomske i razvojne potencijale, i jako pozitivan utjecaj kada je u pitanju zaštita okoliša. Energetski projekti poput ovog povezuju i ujedinjuju države i ljude na temelju principa uzajamne koristi. Zato oni predstavljaju veoma moćno sredstvo za jačanje mira i stabilnosti", zaključio je Džaferović.
U delegaciji Predsjedništva Bosne i Hercegovine bili su Željko Bakalar, savjetnik predsjedavajućeg Željka Komšića i Ana Tršić-Babić, savjetnica člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.