SAVJETI
Psihološke razlike između “štediša” i “potrošača”
manager.ba/tockanai.hr 02 prosinca, 2020
Izvor fotografije:
tockanai.hr

Čak i kad nema pandemije, financijske odluke, odnono način na koji ljudi troše ili štede govori o nekoj osobi mnogo više od toga može li se sama kontrolirati.

 

Stresna vremena utječu na našu ljudsku prirodu, uključujući način na koji trošimo i štedimo novac. Na primjer, dok smo zatvoreni u kući zbog pandemije Covida-19 neki bi mogli poželjeti potrošiti više tijekom predstojećih blagdana, posebno tijekom rasprodaja kao što su Crni petak i slični događaji. Stručnjaci kažu da je u stresnim razdobljima kupnja jedan od načina kojima pokušavamo vratiti osjećaj da kontroliramo svoj život, prenosi tockanai.hr.

Drugi bi mogli biti tjeskobni zbog financija ili zabrinuti hoće li zadržati posao. Čak i kad nema pandemije, financijske odluke, odnono način na koji ljudi troše ili štede govori o nekoj osobi mnogo više od toga može li se sama kontrolirati.

Obiteljski odgoj i individualna iskustva

Stručnjaci ne mogu točno objasniti zašto netko teži trošenju, a netko štednji, ali vjeruju da to djelomično ima veze s obiteljskim odgojem, objašnjava Scott Rick, izvanredni profesor na Michigan Ross School of Business, čije se istraživanje usredotočuje na emocionalne uzroke i posljedice financijskih odluka koje donose potrošači.

To je glavna tema koju istraživači trenutno proučavaju kod djece, a preliminarni podaci sugeriraju da ljudi imaju tendenciju preuzimati navike vezane uz financije više od svojih majki nego od ostalih članova obitelji.

Individualna životna iskustva također u tome imaju važnu ulogu, kaže profesor Rick. Na primjer, ako ste u ključnom trenutku svog života izgubili veliku količinu novca, to bi na vas moglo utjecati tako da postanete jako štedljivi, ili kako bi neki rekli škrtim, kad je riječ o novcu. Ili ako ste prošli kroz razdoblje u kojem ste raspolagali jako malom količinom novca, mogli biste zadržati takve navike čak i nakon što se vaša situacija popravi.

Zanimljivo je da količina novca koju zaradite ne utječe na to jeste li skloniji trošenju ili štednji (iako je očito da vaša sklonost trošenju ili štednji utječe na iznos duga i ušteđevine koju imate).

Osobni financijski portret

Svi ovi čimbenici čine vaše “financijski portret”, odnosno skicu vaših uvjerenja i emocionalne povezanosti s novcem, objašnjava Brad Klontz, psiholog i osnivač Instituta za financijsku psihologiju. “Dok prolazimo kroz život naš “financijski portret” prilagođava se našoj okolini, kulturi, susjedstvu, prijateljima koji nas okružuju.”

Općenito, čini se da naša spremnost na trošenje novca ovisi o jednom čimbeniku: o tome koliko se psihološki neugodno osjećate kad se morate rastati od svog novca, objašnjava Cynthia Cryder, izvanredna profesorica marketinga na Poslovnoj školi Olin Sveučilišta Washington u St. Louisu. “Na osnovu toga može se predvidjeti koliko ćete novca uštedjeti i koliki vam je dug na kreditnoj kartici”, kaže Cryder.

Pa evo što vaše navike govore o vama i vašoj osobnosti. Cryder ističe kako je, bez obzira gdje se nalazite u tom financijskom spektru između rasipnika i štediše, navike moguće promijeniti.

Ako je trošenje novca stresno za vas…

Ljudi koji imaju problema s trošenjem novca “doživljavaju veliki stres dok razmišljaju o potrošnji”, kaže profesor Rick. Oni ne kupuju stvari samo zato što misle da bi ih trebali kupiti ili zato što ih žele kupiti. Teže većoj samokontroli, ponašaju se racionalnije i pomnije planiraju. Skloni su prekomjernom razmišljanju, a novac ih uznemiruje.

“Za te ljude trošenje novca je muka jer osjećaju da ih čini ranjivima”, dodaje dr. Klontz. “Neki ljudi koji imaju problema s potrošnjom ne daju si priliku da uživaju u svojim resursima. Toliko su zabrinuti za svoju budućnost da si ne dopuštaju nikakvu radost u sadašnjosti.”

Naravno, ako ste nedavno izgubili posao ili ste zbog pandemije morali zatvoriti posao, to može drastično utjecati na vaš pogled na financije. Zbog toga su ljudi koji imaju problema s novcem manje sretni – moraju se odreći nekih kupnji ili životnih iskustava koja nas općenito čine  sretnijima, kaže Cynthia Cryder.

Rick pak dodaje kako se oni ne odriču samo onoga što žele, nego i praktičnih, korisnih stvari poput financijskih savjeta ili namještaja.

No, imati previše novca na računa uvijek je manji problem nego imati ga premalo.

Ako volite kupovati i trošiti…

S druge strane, ljudi koji imaju problema s kontrolom potrošnje bezbrižniji su i usredotočeniji na sadašnjost, tako da uvijek vide zeleno svjetlo kada je riječ o kupnji. Prilikom kupnje ne osjećaju pritisak pa često kupuju više nego što trebaju,

Čini se da postoji veza između rasipnosti te dosade i materijalizma, kaže Cryder. No, dr. Klontz smatra kako je sklonost osobe trošenju mnogo dublja pojava. Kupnja stvari, objašnjava, može biti zabavna i pomaže nam da se povežemo s drugim ljudima. S vremenom biste zbog kupnje određenih predmeta mogli razviti osjećaje ponosa ili društvenog statusa koji su “povezani sa psihološkom potrebom da nas naše kolege ili susjedi prihvate”.

Ako ste jako štedljivi…

Štedljivi ljudi jednostavno vole štedjeti jer misle da je to ispravno, kaže profesor Rick. Tehnički, postoji razlika između štedljivosti i stvarnih problema s trošenjem novca. Štedljivi ljudi se jako trude štedjeti, a ne trošiti. Nastoje popraviti odjeću umjesto da kupuju novu, ili kupuju u trgovinama rabljene odjeće. Ljudi koji su pod stresom zbog trošenja ne dijele nužno iste hirove – oni jednostavno ne vole trošiti novac.

Stručnjaci kažu kako je dobro biti štedljiv. Osobe koje su štedljive i kojima potrošnja predstavlja emocionalni stres, vjerojatno će imati veliku ušteđevini i neće imati dug na kreditnoj kartici, razlaže Cryder. “No, ako je riječ o rasipnoj osobi koja nema baš nikakve sklonosti prema štednji, moguće je da će takva osoba trošiti prekomjerno.”

Međutim, postoji natjecateljski element koji može poništiti sve prednosti štednje. “Često društveni status povezujemo s prekomjernom potrošnjom i skupim satovima. No, postoji cijela grupa ljudi koja se natječe u tome tko će više uštedjeti”, objasnio je dr. Klontz.

Tagovi:
Video
Berislav Marszalek, Entrio
Imamo ljude koji strastveno rade...
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce