JAVNE USTANOVE
Prva baza javnih ustanova: Saznajte kolike su plaće direktora
manager.ba/akta.ba BiH 31 kolovoza, 2020
Izvor fotografije:
akta.ba

U 432 zavoda, agencije, instituta, službe, fonda i drugih javnih ustanova širom Bosne i Hercegovine zaposleno je 18.435 osoba, raspolažu sa 1,7 milijardi KM godišnje, a najveći iznosi troše se upravo na plaće zaposlenih.

 

Preliminarni podaci koje je Transparency International u BIH objavio u prvoj bazi javnih ustanova u BIH pokazuju da plaće direktora i članova upravnih odbora najčešće idu do zakonom dozvoljenih maksimuma, a neke ustanove su kolektivnim ugovorima dale i veća prava direktorima. Podaci nisu kompletni jer su 133 ustanove odbile da dostave neke od traženih podataka koji uključuju broj zaposlenih, iznos budžeta, sastav i primanja uprave i nadzornih odbora.

Ustanove su najviše odbijale da dostave plaće direktora, a iz pristiglih podataka vidi se da najveća primanja imaju rukovodioci ustanova čiji je osnivač Vlada Kantona Sarajevo, koja je čak zakonom ograničila ove plate na tri prosječne plate u FBIH u posljednja tri mjeseca. Po zadnjim podacima Federalnog zavoda za statistiku te plaće ne bi smjele biti veće od 2.823 KM, ali su ipak pojedine ustanove dale kolektivnim ugovorima i veća prava svojim direktorima.

Tako plaće dekana Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije (4.504 KM), Stomatološkog fakulteta (4.173 KM), direktora Orijentalnog instituta u Sarajevu (4.149 KM) Akademije likovnih umjetnosti (3.923 KM), direktora Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK (3.708 KM), Zavoda za hitnu medicinsku pomoć  KS (3.473 KM) značajno premašuju iznose od tri prosječne plate u FBIH. Kada je u pitanju Republika Srpska, po podacima koji su do sada pristigli, uvjerljivo najveću platu ima direktor Nacionalnog parka Kozara koja iznosi 3.053 KM koji rukovodi s 54 radnika.

Javne ustanove odbile pristup informacijama

Treba istaći da se radi o preliminarnim podacima i da su brojne ustanove odbile da objave plate direktora, pozivajući se Zakon o zaštiti ličnih podataka, iako bi ovi podaci trebali biti javni prema stavu nadležne Agencije za zaštitu ličnih podataka BIH. Brojni apsurdni odgovori i proizvoljna tumačenja zakona stigla su u proteklom periodu na adresu TI BIH, u kojima su javne ustanove odbile pristup ovim informacijama.

Tako u odgovoru Bosanskog kulturnog Centra iz Kalesije stoji da ne mogu dostaviti podatke o plaći direktora jer je ona tajna, ali mogu reći da je manja od 2.000 KM, dok u JU Centar za rehabilitaciju slušanja i govora RS priopćili su da bez odobrenja resornog ministarstva ne mogu dostaviti tražene podatke.

Kada su u pitanju upravni i nadzorni odbori podaci  koji su do sada pristigli na adresu TI BIH pokazuju da u cijeloj Bosni i Hercegovini najveća primanja imaju članovi Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić, koji je zbog katastrofalnih uvjeta u kojima borave djeca nedavno dospio u žižu javnosti. Nije poznato koliko puta mjesečno zasjedaju upravni i nadzorni odbor, ali predsjednici  primaju naknadu po 745,60 KM. Pored predsjednika, Upravni odbor ima još četiri člana, a Nadzorni odbor dva člana s naknadom od po 559,20 KM mjesečno, tako da ove dvije kategorije Zavod koštaju preko 58 hiljada KM godišnje u neto iznosu.

Pored ovog, izuzetak je još slučaj Zavoda za zdravstveno osiguranje HNK gdje predsjednik UO prima naknadu od 600 KM mjesečno dok u ostatku BIH ove naknade uglavnom ne prelaze iznos od 500 KM. Toliki je i maksimalni iznos naknade koji je svim javnim ustanovama u Republici Srpskoj dozvoljen zaključkom Vlade RS iz 2014. godine. Iako postoje rijetke ustanove koje članove upravnih odbora ne plaćaju ili plaćaju po sjednici ili mjesečno 20-30 KM, većina ih je propisala maksimalne iznose od po 500 KM ili 400 KM, bez obzira na veličinu i značaj ustanove.

Bilo da se radi o Vodama Srpske, Institutu za javno zdravstvo RS koji imaju preko 200 zaposlenih ili Agenciji za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS  koja ima 12 zaposlenih, primanja članova UO idu do maksimalnih 500 KM mjesečno. Zanimljiv je primjer Specijalne biblioteke za slijepa i slabovidna lica Republike Srpske koja je članovima UO dodijelila naknadu od 200 KM mjesečno, iako za to nije imala novca u budžetu i nije dobila suglasnost resornog ministarstva što je dovelo do sudskog spora.

Treba imati u vidu da se upravni odbori rijetko sastaju i da je naknada u većini ustanova ista bez obzira na broj sjednica.

Pojedine osobe obavljaju funkcije u više upravnih i nadzornih odbora

Također primjetno je da pojedine osobe obavljaju funkcije u više upravnih i nadzornih odbora, a postoje i brojni primjeri gdje izabrani zvaničnici i narodni poslanici upravljaju javnim ustanovama i praktično „sami sebi“ podnose izvještaje o radu. Podaci koje je  TI BIH objavio u prvom registru javnih ustanova trenutno uključuju sastav upravljačkih tijela, njihova primanja i iznos budžeta a u narednom periodu u registar će biti uključeni brojne zdravstvene ustanove kao i one koje su do sada odbile dostaviti ove podatke.

TI BiH je u sklopu istraživanja do sad uputio oko 200 urgencija na adrese ustanova koje nisu dostavile tražene informacije, te 25 žalbi i dvije tužbe prema javnim ustanovama koje su djelomično ili u cijelosti odbile pristup ovim informacijama.

Baza javnih ustanova se redovno ažurira s pristiglim podacima i odgovorima, a dostupna je na sljedećem linku transparentno.ba/javne-ustanove.

Povezani članci

1

2

Tagovi:
Video
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce
IVAN ŠIMIĆ, HERTRONIC
I uspješan poduzetnik i vrstan književnik
Specijalna bolnica Sv. Katarina
Iskustvo pacijenta - ugradnja umjetnih zglobova oba kuka u jednom aktu direktnim prednjim pristupom